Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim izazovima u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena i energetske tranzicije. Projekti obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana, u okviru koncepta građanske energije bitan su element energetske tranzicije jer pomažu razvoju lokalne ekonomije, stvaraju nova radna mjesta, promovišu obnovljive izvore energije, doprinose energetskoj neovisnosti, koriste lokalne resurse, doprinose sigurnosti snabdijevanja energijom i poboljšavaju kvalitet okoline.
Koncept građanske energije je već zaživio u zemljama EU i ima tendenciju rasta u budućnosti. Prema procjenama do 2050. svaki drugi građanin EU će proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, što iz temelja mijenja današnji model biznisa u sektoru energije.
Građanska energija bila je i tema drugog dana panelskih izlaganja VII Savjetovanja o energetici u BiH - 7E, u organizaciji CETEOR-a.
Bosna i Hercegovina je siromšna država i to nam onemogućava da razmišljamo kao velike svjetske sile koje ulažu sredstva u obnovljive izvore energije, zbog toga se trebju iskoristiti kapaciteti koji će omogućiti razvoj građanskih zelenih kapaciteta rečeno je u uvodnom dijelu panela.
Nestor Ruiz iz Centra za životnu sredinu kazao je da siromaštvo ne treba biti razlog da se ne ulaže u takve kapacitete.
"Bogatstvo nije presudno već politička volja i volja građana. Upravo je Građanska energija prilika da se svima da mogućnost, ona ne iziskuje neka velika sredstva, novac nije upitan da bi se građani angažovali", naglasio je.
Vedad Suljić iz Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu REIC, rekao je da je neophodno pridobiti građane kako bi se desio ovaj energetski zaokret koji je sveprisutan.
"Živimo u eri pogrešnog ulaganja, primarni nam trebaju biti energetski resursi i projekti, jer oni su budućnost razvoja. Novca sigurno ima ali očito nedostaje volje političke a time i građana ili neznanja. U svakoj državi imaju određeni kapaciteti kojima se ona može baviti, EE kao tema je apsolvirana, sada su nam potrebne nove teme a to je Građanska energija", rekao je Suljić.
Robert Kordić ispred ZEZ-a – Zelena energetska zadruga, kazao je da današnja istraživanja sa ovog polja pokazaju da je potencijal za građansku energiju ogroman i da je on veliki trend danas te da je na državi odnosno građanima, koji čine držav, koliko će ga zapravo prihvatiti i prilagoditi mu se.
"Solarna Pecka" je inicijativa koju je pokrenuo Centar za životnu sredinu i Centar za posjetioce Pecka, čiji je cilj bio dovesti čistu i održivu solarnu energiju u selo Pecka kroz model građanskog učešća i zajedničkog ulaganja, to je bio jedan od prvih primjera građanske energije koji je uspješno realizira.
"Pecka je oživjela zahvaljujući energiji i entuzijazmu ljudi iz Centra za posjetioce Pecka sa kojima Centar za životnu sredinu sarađuje od samog početka. Plan je bio da se ugrade sistemi solarnih kolektora i panela za proizvodnju topline i električne energije na krovu Centra za posjetioce Pecka i instaliraju solarni kolektori za zagrijavanje 300 litara vode", rekao je Ruiz.
Kazao je kako je ovo bio samo početak ideje da se kroz projekat ruralnog održivog turizma, zajedno sa lokalnom zajednicom, poštujući životnu sredinu, promoviše zaštita prirode i biodiverziteta, te doprinese održivom razvoju i globalnim izazovima klimatskih promjena.
REIC je u oktobru 2018. godine pokrenuo prvu građansku inicijativu za solarnu energiju u Bosni i Hercegovini putem koje su prikupili oko 50.000 KM koje će biti investirane u izgradnju solarnih kolektora u Zavodu za zbrinajvanje metalno invalidnih lica - DRIN u Fojnici.
"Kroz ovaj projekat i način će se značajno unaprijediti kvalitet usluga Zavoda, smanjiti troškovi za energiju i zagađivanje okoline. Zavod će do kraja oktobra dobiti svoj kolektor tj. bit će pušten u pogon. Naš cilj je da ovakvih projekata bude što više u budućnosti", rekao je Suljić iz REIC-a.
I.M.
