Historijska građa, nacionalni spomenik kulture ostaje bez prostora za smještaj

Historijski arhiv Sarajevo suočen je s nedostatkom depo prostora za smještaj arhivske građe. Od osnivanja arhiva 1948. godine nikada nije sistemski uloženo u rješavanje tog pitanja - kazao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora te institucije Velid Jerlagić.

On je naveo da do 1992. nije bilo ulaganja u taj prostor jer se smatralo da obim arhivske građe grada Sarajeva nije tako veliki da bi zahtijevao kapitalna ulaganja.

"Nakon 1995. godine vidna je nezainteresiranost osnivača - Kantona Sarajevo, odnosno nadležnog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, za probleme s kojima se arhiv suočavao iako je povećan obim registraturne i arhivske građe nad kojom je nadležan Historijski arhiv Sarajevo", kaže Jerlagić.

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo trenutno raspolaže sa dva depo prostora: Depo Čadordžina (cca 1090 m2) i Depo Ferhadija (atomsko sklonište, cca 300 m2).

Procjenjuje se da će u narednih 20 godina biti spremno za preuzimanje oko 30 km registraturne građe od različitih pravnih subjekata, čemu Arhiv neće biti u mogućnosti udovoljiti i tako ispuniti zakonske obaveze ukoliko se ne bude radilo na rješenju problema prostora za JU Historijski arhiv Sarajevo i njegovo nesmetano djelovanje.

"U depoima i u upravnoj zgradi smješteno je oko 12 dužnih kilometara arhivske građe, što je ugrubo distanca između Baščaršije i Blažuja. U ovoj godini Historijski arhiv Sarajevo je popunio sve kapacitete za smještaj arhivske građe. Primitkom građe Kantonalnog suda (Okružni vojni sud Sarajevo 1992.-1995. i Okružni vojni sud Sarajevo 1941.-1945.), svi postojeći kapaciteti su ispunjeni do te mjere da nije preostao slobodan ni obavezni prostor za manipulaciju fondovima", upozorio je Jerlagić.

On podsjeća da je objekt depoa Čadordžina izgrađen 1911. godine kao Vakufsko sirotište. Danas je taj objekat, iako se u njemu čuva vrijedna arhivska građa grada Sarajeva, na rubu propadanja. Osim što je neuslovan (grijanje, klimatizacija, energetska efikasnost), kontrukcija objekta je toliko narušena da se jedno krilo zgrade naprosto urušava, a o nestabilnosti svjedoči i činjenica da je čak i nedavni zemljotres koji je pogodio Albaniju dodatno razdrmao objekat, nanijevši manje strukturalne štete na konstrukciji objekta.

"Historijskom arhivu Sarajevo je potreban namjenski objekat za smještaj arhivske građe, laboratorija za restauraciju i konzervaciju, biblioteke i ureda, veličine 3.500 do 5.500 m2, što bi trajno riješilo primitak, smještaj i korištenje arhivske građe Kantona Sarajevo", podvukao je Jerlagić.

On podsjeća da je arhivska građa JU Historijski arhiv Sarajevo proglašena nacionalnim spomenikom kulture.

U okviru predviđenih aktivnosti Jerlagić ističe da su u toj instituciji obezbijedili projekt obnove i rekonstrukcije objekta depoa Čadordžina, te prijavu poslali za grant Fonda američkog ambasadora za potrebe zaštite arhivske građe.

Tim projektom bi se objekat trebao učiniti stabilnim, energetski efikasnim i dostatnim za smještaj još jednog manjeg dijela građe te pristupačnim za osobe s poteškoćama u kretanju.

Problem je, kako ističe Jerlagić, i što je Historijski arhiv Sarajevo kadrovski podkapacitiran sa 23 zaposlena, od čega su većina stručne osobe, dok radna mjesta onih koji su otišli u penziju ili umrli nisu popunjena. Arhivu nedostaju stručnjaci: arhivisti, konzervatori, orijentalisti, restauratori, informatičko-tehničko osoblje.

Jerlagić navodi da je i pored problema s kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, uspješno nastavio izvršavati ulogu servisa građanima, pravnim osobama i javnoj upravi i samoupravi kroz istraživanje, davanje na uvid, davanje na korištenje arhivske građe te kroz druga istraživanja arhivske građe koju potražuju fizičke i pravne osobe te javna uprava.

Tako je Biblioteka arhiva opslužila više stotina istraživača: pravnih osoba, građana, studenata i naučnih radnika, Historijski arhiv Sarajevo nabavio je opremu za digitalizaciju, osigurao potrebne informatičke kapacitete (serveri velikog kapaciteta) za potrebe informatizacije arhiva i ubrzane digitalizacije arhivske građe te čuvanja digitalnih kopija.

Jerlagić je također naveo da je Historijski arhiv Sarajevo započeo aktivnosti na izgradnji baze podataka - registra subjekata nad kojima je nadležan, te integraciju postojećih baza podataka iz fondova (npr. popis stanovništva Sarajeva iz 1910. godine) s postojećom web-stranicom, da je povodom Dana državnosti BiH održana izložba fotografija i razglednica gradova Bosne i Hercegovine iz Zbirke fotografija i razglednica JU Historijski arhiv Sarajevo (ZFR) autorice Almire Alibašić-Fideler, arhiv Sarajevo je učestvovao u obilježavanju Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini upriličivši "Dan otvorenih vrata Arhiva", kao i druge aktivnosti vezano za rad te institucije.