Šta će biti s radnicima u privatnom sektoru za vrijeme pandemije?

Zbog pandemije koronavirusa, u BiH bez posla je ostalo više od sedam tisuća radnika, podaci su ovo Saveza sindikata Bosne i Hercegovine.

Trenutno najugroženiji sektori su iz oblasti uslužnih djelatnosti, trgovine, a posebno je pogođena drvna industrija. Gospodarstvenici iz Republike Srpske već su predložili mjere podrške realnom sektoru. A i poslodavci iz Federacije ponudili su osam mjera za očuvanje radnih mjesta.

Tvrtke u drvnoj industriji već tri mjeseca rade u vrlo teškim uvjetima. Do sada je ovoj industriji zabilježeno oko dvije tisuće otkaza. A vrhunac krize kako kaže predsjednik udruženja drvne industrije Suad Ećo, pojavio se u veljači zbog krize u Italiji i Njemačkoj jer su upravo ove dvije zemlje glavno izvozno tržište.

"U ožujku većina proizvođača koji se bave izvozom nemaju narudžbi i sada više nisu u stanju proizvodnju držati aktivnom. Mogli smo ovo riješiti prije mjesec dana kako bi spriječili barem 50 posto otkaza kojih je pristuno…Sedam tisuća radnika je do današnjeg dana ostalo bez posla – otpušteno je zbog pandemije, međutim, taj broj može biti puno veći u narednom razdoblju ako se nešto konkretno ne uradi. A osim problema u drvnoj industriji, teška situacija je u uslužnim djelatnostima i trgovini. Radnici u sektoru trgovine uglavnom rade dan za dan. A oni koji rade s tesktilnom robom i bijelom tehnikom upućeni su na korištenje godišnjih odmora", kazao je Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije VTKBiH.

Adnan Alihodžić bio je prisiljen 18. ožujka zatvoriti svoj frizerski salon i svojih pet radnika poslati kući. Situacija je do daljnjeg, kaže Adnan, neizvjesna.

Adnan Alihodžić, vlasnik frizerskog salona u Sarajevu - Mi smo svi još uvjek tu, pet zaposlenih radnika kućama su na čekanju. Nitko još nije dobio otkaz, borimo se, i ja se iskreno nadam da nećemo doći u situaciju da moramo otpuštati radnike.

Mersiha Bečirović, sindikat trgovine - "Mi smo upozoravali da je saniranje ekonomskih i zdravstvenih posljedica trebalo ići paralrelno i će upravo ekonomska situacija u zemlji ostaviti daleko teže i nesagledive posljedice."

Na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, zaključno s ožujkom, prijavilo se oko 400 osoba koje su ostale bez posla, a u narednom razdoblju očekuje se porast novoprijavljenih – naročito iz sektora ugostiteljstva i trgovine, i svi oni će dobiti minimalnu novčanu naknadu od 416 KM do 800 KM – rečeno je iz Zavoda.

I gospodarstvenici su ponudili pomoć, a iz sindikata Republike Srpske upozorili su i na zloupotrebe.

Ranka Mišić, predsjednica sindikata RS - "Imamo pokušaj pojedinih poslodavaca da prave institucije koji su na prvu najavu krenuli da se obračunavaju sa svojim radnicima odnosno da ih prisiljavaju da potpisuju neplaćeno odsustvo ili da ih otpuštaju i na taj način kao da vrše pritisak na vlast da bi došli do koristi."

Poslodavci u Federaciji ponudlili su osam mjera podrške te zahtjevaju hitno potpisivanje sporazuma s Vladom Federacije i sindikatom kojim će se zabraniti otpuštanje radnika tijekom krize. Sindikati se načelno slažu sa svim samo ne i s onim da se ide na smanjenje plaća u javnom sektoru. Premijer Novalić je poručio da Vlada neće donositi ishitrene, niti populističke poteze i da ovo nije trenutak kada treba iznositi bilo kakve prijetnje i ultimatume.

"Tim socijalnim sporazumom uveo bi se institut čekanja, regulirao rad od kuće s poslodavcima, a Vlada bi prihvatila obvezu da jedan dogovoreni dio plaće koju isplati poslodavac refundira… Sve ono što bi pravna i fizička lica trebala uplaćivati – mora se zaustaviti barem do 30. lipnja, ističu ekonomsiti. Naglašavaju i da bi sve razine vlasti trebale napraviti posebne proračune kako bi mogli naći prave izvore financiranja za zastoje u prilivu fiskalnih i parafiskalnih naplata. I ako ne napravimo adekvatne poteze, naći ćemo se u bezizlaznoj situaciji", kazao je Mladen Pandurović, Udruženje poslodavaca FBiH.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA - Svim pravnim i fizičkim osobama treba staviti od 15 ožujka do kraja lipnja da se ne plaćaju potraživanja prema bilo kome, kako bi se ta sredstva koristila za isplatu plaća u određenom obimu. Treba onemogućiti da se radnici ne otpuštaju.

U parlamentarnu proceduru po hitnom postupku upućene su dopune Zakona o PDV-u kojim bi se rok za plaćanje PDV-a prolongirao s desetog do posljednjeg radnog dana u mjesecu.

Udruženje IT kompanija iz BiH, uputilo je također svim razinama vlasti u BiH prijedlog deset mjera koje će, ako se usvoje, znatno pomoći cjelokupnom domaćem gospodarstvu. A jedina barem za sada vidljiva, doduše kratkoročna pomoć, stigla je od Vlade Kantona Sarajevo koja je obećala poslodavcima koji su zadržali radnike, pomoć u vidu sufinanciranja dijela troškova za isplatu plaće u ožujku i travnju.