Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da će za sve intervencije koje Vlada planira da realizuje zbog virusa korona dostići iznos od 840 miliona KM.
Vidovićeva je rekla da već imaju određene izvore kao što su međunarodne finansijske institucije, zaduživanje na međunarodnom tržištu, izdavanje hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, donacije i slično.
"Ta konstrukcija je zaokružena. Ne kažem da sada imamo ta sredstva na raspolaganju, ali imamo izvjesnu situaciju da ćemo to obezbijediti. Našli smo izvore da budžet bude likvidan i da isplaćuje sve obaveze. Moraćemo se zadužiti između 500 i 600 miliona KM", naglasila je Vidovićeva za "ATV", a prenijela "Srna".
Prema njenim riječima, u četvrtak su razgovarali sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i rečeno je da BiH treba da dobije kredit u iznosu od 330 miliona evra.
"Mi sada treba da dogovorimo podjelu između Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH), a kada to dogovorimo biće potpisan ugovor, ta sredstva će biti operativna i služiće isključivo za saniranje ove situacije. Mi smatramo da omjer za raspodjelu treba da bude 60:40 u korist FBiH, a oni smatraju da je to 70:30", rekla je Vidovićeva za "ATV".
Prema njenim riječima, MMF nije postavljao uslove nego je preporučio da bude usvojen budžet institucija BiH, da FBiH promijeni Zakon o dohotku, te da ne budu dirane rezerve u Centralnoj banci BiH.
Ona je dodala da je završen aranžman sa Svjetskom bankom, a radi se o pomoći za lijekove, te da RS -u pripadaju 14,2 miliona dolara i taj novac trebao bi imati na raspolaganju naredne sedmice.
Govoreći o stanju republičkih finansija, Vidovićeva je istakla da je budžet stabilan, te da su isplaćene sve obaveze.
"Posebno mi je drago da smo isplatili sve subvencije za poljoprivredu jer ide sjetva i sada je važnije nego ikada da ona bude što obimnija", kaže Vidovićeva.
Januar, februar i prva polovina marta, dodala je ona, bio je veoma dobar kada je riječ o prihodima u budžet, ali od 20. marta do kraja pad je bio 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Mart smo završili sa 34 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prihodi od PDV-a su jedini porasli kao posljedica mnogo veće kupovine robe nego u normalnim uslovima jer su ljudi u strahu, te zbog manjeg uvoza sirovina. Prema procjenama Uprave za indirektno oporezivanje BiH i april će biti dobar", naglasila je Vidovićeva.
Govoreći o mjerama za saniranje posljedica virusa korona, Vidovićeva je rekla da su sa bankama sogovorili da omoguće produženje otplate kredita pravnim i fizičkim licima.
Ona je istakla da je rok za prijavu poreza po završnom računu produžen sa kraja marta na kraj aprila.
"Donijeli smo i odluku da rok za plaćanje poreza na dobit i raznih taksa i naknada pomjerimo sa 31. marta do kraja juna, a poslije toga svako ko želi to može da plati u ratama do kraja godine. Oni koji su plaćali 600 KM godišnji paušal sada će plaćati 240 KM", pojasnila je Vidovićeva.
Ona je podsjetila da je donesena odluka da za oko 40.000 radnika u djelatnostima koje zbog naredbi Republičkog štaba za vanredne situacije nisu mogle da rade za mart budu isplaćeni doprinosi iz budžeta za šta je potrebno između 17 i 19 miliona KM.
"April će biti težak jer očekujemo probleme u industriji koja je u martu uglavnom radila. Očekujemo da će u aprilu u industriji značajan broj radnika ostati bez posla i da će ukupan broj onih koji ne rade porasti na 60.000 do 70.000. Za sve njih koji ne budu radili, osim onih koji su dobili otkaz jer oni idu na biro i imaće naknade od države, za april ćemo isplatiti minimalnu platu od 520 KM i doprinose što će ukupno iznositi 60 do 65 miliona KM. Njima poslodavac, ukoliko je u mogućnosti i želi, može isplatiti i dodatni iznos", kaže Vidovićeva.
Ona je ocijenila da će tu mjeru morati primijeniti i u maju, te izrazila nadu da će kriza početi jenjavati u junu jer su projektovali izmirenje tih obaveza zaključno sa junom.
Iako će na ovaj način pospješiti punjenje javnih fondova, Vidovićeva je navela da je procijenjeno da će Fond zdravstvenog osiguranja imati pad prihoda od doprinosa u ovoj godini između 170 miliona i 180 miliona KM, dok će i Fond PIO osjetiti taj pad zbog čega će iz budžeta biti neophodsne veće dotacije za penzije.
Prema njenim riječima, na pomenute mjere treba dodati i 100 miliona KM privredi kada kriza prođe kako bi pomogli ugroženim granama.
"Prošlu godinu smo završili sa 77 miliona KM suficita i taj novac nam je poslužio u ovom periodu, ali treba imati u vidu da smo za medicinska sredstva već potrošili 50 miliona i vjerovatno ćemo potrošiti još 50 miliona KM", istakla je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, u maju će biti završen rebalans budžeta RS-a , a trenutne procjene su da će prihodi biti smanjeni za oko 200 miliona KM.
Vidovićeva je dodala da će biti smanjeni troškovi, prolongiranjem određenih investicije i odustajanjem od planiranih nabavke automobila za pojedina ministarstva, helikoptera i slično.
"Sve što nije neophodno ćemo smanjiti da bismo uravnotežili budžet. Ne možemo odustati od investicija u putnu infrastrukturu i energetiku. Građani koji imaju primanja iz budžeta ne treba da brinu za penzije, plate, boračka i socijalna davanja, subvencije za poljoprivredu... Smanjivaćemo druge troškove, ali ne smijemo dozvoliti da budžet dođe u nelikvidnost i ne izmiruje te obaveze", rekla je Vidovićeva.
Govoreći o Centralnoj banci, ona je ponovila da je RS tražila da bude smanjena stopa rezerve, kao i da novac koji postoji iznad obaveznih rezervi bude povučen i dat privredi, a ne budžetima.
"Bilo bi normalno da se taj višak koristi, prije nego da se zadužujemo kod međunarodnih finansijskih institucija, jer bi taj novac bio vraćen", poručila je ministar finansija RS-a.
Ona je rekla da međunarodna zajednica smatra da BiH ima najefikasniji sistem PDV-a, iako bi bilo bolje uvesti diferenciranu stopu.
"Smatram da je nepravedno da plaćate isti PDV na alkohol, kozmetiku, dječiju hranu i osnovne životne namirnice", ocijenila je Vidovićeva.
Govoreći o zahtjevu za odgađanje plaćanja PDV-a sa 10. u mjesecu na kraj mjeseca, ona je rekla da to nije velika pomoć privrednicima.
"Opcija da se plaća po realizovanom poslu je nešto drugo i to bi u velikoj mjeri doprinijelo olakšanju poslovanja privrede, ali treba napraviti analize šta bi to značilo za budžete", rekla je Vidovićeva.
