Sindikalci upozoravaju: Nacrt Zakona o radu bi mogao dovesti do protesta

Predloženi Nacrt Zakona o radu u Federaciji BiH je skandalozan, poručuju sindikalci. Ne slažu se s amandmanima poslodavaca. Tvrde da žele uništititi ionako posrnulu ekonomiju. Poslodavci tvrde: čuvaćemo radna mjesta.

Predloženi amandmani u Nacrtu zakona o radu pogubni su za radnike, kažu sindikalci. Pa tako poslodavac može otpustiti radnika bez otpremnine, prema procjeni skratiti radno vrijeme, a ako je pad prihoda 20 % i više, proporcionalno smanjiti i platu. Radnik može biti poslan i na neplaćeno odsustvo do dva mjeseca.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH - "To je u principu zajednički projekat Vlade i poslodavaca da se konačno potpuno derogiraju radnička prava. Ne postoji apsolutni niti jedan mehanizam i instrument kojim bi radnici mogli potraživati svoja prava. Mislim da je ovo jedna od stvari u kojim će svi sindikati zajednički ustati protiv ovih izmjena”.

Rabija Hodžić, predstavnica radnika odbora povjeritelja “Fortuna”, Gračanica - "Radnici su izrabljeni robovi poslodavcima. Sve dok im možeš raditi, dobar si, čim ne možeš raditi odmah te otpuste i neće da imaju nikavih obaveza prema tebi. Tako da radnik ostaje na ulici bez ikakvog prava”.

Nekorektno ponašanje prema radnicima moglo bi u skorije vrijeme dovesti do talasa protesta i štrajkova, najavljuju iz Sindikata solidarnosti TK.

Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti - "Amandmanima se poslodavcima daju široka ovlaštenja da mogu radnika šutati kao loptu. Usvoje li se ove po radnika pogubne izjave vlasti kojima se ide isključivo na ruku radnika prema poslodavcima, ja sam potpuno siguran da će to biti okidač, da će doći do talasa protetsa i štrajkova”.

Poslodavci kažu da pandemija diktira uslove na tržištu rada. Ističu da je otkaz posljednja opcija.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH - "Dio radnika poslati na skraćeno radno vrijeme i srazmjerno time da se smanji plata, kako bi svi ostali u radnom odnosu kako bi kasnije nakon pandemije nastavili da rade svoj posao. Zatim korištenje plaćenog, neplaćenog odmora, uvođenje instituta čekanja, nešto što je bilo, stariji će se sjetiti prije rata. Poslodavac ima obavezu da ga vrati na posao. Zatim flkeksibilnost kod isplate otpremnina”.

Vlada pokušava imati neutralnu ulogu, iako je ona ta koja zakon šalje u parlamentarnu proceduru.

Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH - "Nažalost i pored više održanih konsultacija i sastanaka koordinacionog odbora Vlade sa udruženjima poslodavaca i snidikata, nije se uspio postići konačan dogovor, tako da dodgovor o tekstu izmjene i dopune Zakona još uvije nije postignut”.

Dok dogovori i nadmudrivanja traju, povećavaju se i brojke novoprijavljenih na biroima za zapošljavanje. Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje potvrđeno je da je u periodu od 23. marta do 20. aprila na evidenciji broj nezaposlenih porastao za 15.107 osoba.