Kanton Sarajevo je prvi počeo sa isplatama minimalne dijela plaće za mart 2020. godine za one firme kojima je uredbom Štaba civilne zaštite rad zabranjen rad za vrijeme pandemije, a koje su ispunile određene kriterije.
Premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić rekao je jučer rekao kako nisu svi ispunili uvjete za pristup ovom pravu.
"Mart i april možemo izdvajati, nakon toga prelazimo na srednjoročne mjere, paket od 16 ili 17 mjera kojim ćemo pokušati stabilizirati stanje", rekao je Nenadić.
Suad Ećo, koji je u Koordinacionom tijelu član u ime Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo i pokriva oblast industrije, navodi kako se u srednjoročnim mjerama mora naći refundacija ili plaćanja dijela minimalne neto plaće privrednim subjektima koji imaju pad prihoda veći 20 posto.
"Set srednjoročnih mjera i mjera socijalne politike vjerovatno će Vlada KS ovih dana prezentirati javnosti. Većina zahtjeva koji su pristizali su uzeti u obzir i shodno finansijskim raspolaganjem Ministarstva finansija i sredstava koje će doći putem MMF-a pokušat će se pomoći svima onima koji su pogođeni Covidom 19", istakao je Ećo.
Kada je riječ o isplati dijela martovskih plata, kaže kako je zabrinjavajuće da je jako mali broj firmi ispunio kriterij kako bi mogao dobiti ovaj podsticaj.
"Za isplatu dijela minimalne plate za blizu 7.000 radnika bilo je prijavljeno oko 5.039 zahtjeva, od čega je uvjete i kriterije ispunilo 1.465 subjekata", navodi on za portal Akta.ba.
NEUSKLAĐENOST ŠIFRI DJELATNOSTI
Jedan od razloga koji je uticao na to da veliki broj firmi bude oštećen jeste neusklađenost u šiframa zabranjenih djelatnosti koje je objavilo Ministarstvo privrede KS.
"Ono što smo mi na terenu primijetili, jeste da je veliki problem nastao u šiframa kojima su dozvoljene subvencije i šiframa kojima je odlukom Štaba civilne zaštite zabranjen rad, a nisu na listi ovih šifara kojima je odobrena subvencija", objašnjava on, dodajući da je to jedan od razloga zašto ovako veliki broj firmi nije zadovoljio kriterije.
Podsjeća da su poslodavci davali velike primjedbe na odluku da se subvencioniranje odnosi samo one firme koje imaju samo zabranu rada, te da se nije vodilo i kriterijem pada prihoda većim od 20 posto.
"Sada je veliko pitanje šta će se desiti za april. Ukoliko se dese isti kriteriji i ista stvar mislim da će masa firmi biti eliminisana", ističe on, dodajući da se ni mjesec mart ne treba na ovim rezultatima završiti.
"Firme koje su imale zabranu rada moraju dobiti refundaciju i šifre se moraju uskladiti. Za april se apsolutno mora uzeti širi kriteriji, odnosno veći iznos pada prihoda", poručuje Ećo, dodajući da se može uzeti kao kriterij pad prihoda 20 posto ili pad prihoda 50 posto.
Smatra da firme koje su imale pad prihoda od 50 posto trebaju imati subvenciju od 100 posto jer je firma sa takvim padom, skoro pa zatvorena.
"Sve ovo vrijeme potenciramo i ukazujemo da treba pomoći onim firmama kojima je pomoć zaista potrebna. Radnici onih firmi koje nemaju prihoda, a nije im zabranjen rad trebaju dobiti refundaciju minimalne plate", smatra Ećo, potencirajući da se ovdje radi o pomoći radnicima koji se nalaze u realnom sektoru, a ne firmama.
Također, kako kaže, ukazivali su da se ukazivali su da se ova minimalna plata i doprinosi odnosi na sve firme koje su se našle u problemima. Ipak, najveći izgovor u ministarstvu je bio da nema dovoljno sredstava u budžetu.
"Zato treba imati u vidu da smo dobili značajna sredstva od MMF-a, EU, imamo najavljenu pomoć za zemlje Zapadnog Balkana, tako da će imati veliku pomoć od međunarodnih institucija. Pitanje je samo koliko će toga doći u prave ruke", kaže on.
Upravo zbog toga, potencira da su poslodavci tražili uspostavu registra svih novčanih tokova koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu i transparentno prikazati dodjelu sredstava.
"Svaka firma koja dobije sredstva od Kantona Sarajevo treba biti upisana u registar kako bi se izbjegle određene zloupotrebe. Mora se znati s kojom količinom novca se raspolaže i kako se potrošio", kategoričan je Ećo.
KRIZA ĆE TRAJATI JOŠ DUGO
Osvrnuo se i na stanje u drvnoj industriji koja je veoma pogođena pandemijom COVID-19 jer se radi o firmama koje su izvozno orjentirane.
"Mart je bio loš, a u aprilu neke firme bilježe pad prihoda od 70 posto zbog potpune obustave izvoza. Ono što je bitno je da firme nisu davale otkaze, jer u drvnoj industriji imamo dovoljno problema sa kadrom koji moramo zadržati", naglašava naš sagovornik.
Kaže kako su i ove firme čekale mjere Vlade i Kantona, te da sve to ide prilično sporo.
"Već je kraj aprila, neizvjesnost je velika i još se ne zna hoće li biti bilo kakve pomoći", potencira on.
Situacija ne terenu je krajnje kompleksna, a ono što je dodatno zabrinjavajuće je da ova kriza neće trajati 2-3 mjeseca.
"Naše procjene su da mi u ovoj godini sigurno nećemo imati značajniji uspjeh kada je u pitanju izvoz i oporavak sigurno neće ići tako brzo. Moramo raditi na mjerama koje će računati dugotrajni oporavak ukoliko hoćemo da sačuvamo radna mjesta", zaključio je Ećo.
S. Bijedić
