U BiH su prošle godine uvezene 334 tone meda, dok je izvoz iznosio tek 23 tone. Ovo pokazuje da BiH nema ozbiljnu proizvodnju meda, ali kako kažu pčelari, domaći med ima izuzetan kvalitet po kojem bi trebalo da budemo poznati.
Najviše meda u prava četiri mjeseca ove godine BiH je izvezla u Saudijsku Arabiju, zatim u Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate", kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH, iz koje dodaju da je kod meda prošle godine zabilježen deficit od 2,2 miliona KM.
"Na jedan kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 15 kilograma meda. Ipak, uvozni med zadovoljava manje od 10 odsto domaće potrošnje", dodaju iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Za izvozni med postignuta je prosječna cijena od 16,29 KM, dok je za kilogram uvoznog meda trebalo u prosjeku platiti 7,69 KM.
"Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je svega 4,73 KM/kg, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda", pojasnili su iz STK.
Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci, ističe da nema dovoljno primarne proizvodnje u pčelarstvu koja može pokriti vlastito tržište.
"Jedan od razloga za puno veći uvoz nego izvoz je što veliki broj naših pčelara tradicionalno pčelari sa primitivnim košnicima i zastarjelim tehnikama", kazao je Mirjanić, ističući da je bh. tržište jako interesantno.
"Tržište BiH je zanimljivo i za zemlje u okruženju. Na njemu imamo veoma visoke cijene u odnosu na cijene meda u okolini i svi koji se bave plasmanom meda i pčelinjih proizvoda iz susjedstva nastoje maksimalno da opterete naše tržište", kazao je Mirjanić.
Upozorio je da stanovnici BiH ne znaju prepoznati da li je med lažan ili pravi, te da kupovinom meda po nižoj cijeni kupuju sigurno med sumnjivog kvaliteta.
Ističe da je od pojave virusa korona prodaja pčelinjih proizvoda jako porasla.
"Ova dva mjeseca, koliko vlada pandemija, mi smo bili na izmaku snage kolike su bile potrebe stanovnika", istakao je Mirjanić.
To, smatra on, pokazuje da građani pčelinje proizvode koriste samo onda kada se razbole i kada dođe do pojave gripa.
I Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da je virus korona sigurno doprinio većoj potražnji za medom, ali i da se na prostor BiH i dalje uvoze velike količine ove namirnice.
"Ljudi više kupuju domaći med, ali problem je i što naši pčelari imaju jako male prinose i proizvode malo meda, nedovoljno za naše tržište", rekao je Barašin, te dodao da su u ovom savezu odlučili da pored standardnih podsticaja koje dobijaju od nadležnog ministarstva rade više na unapređenju pčelinjaka.
"Pčelari proizvode malo meda jer mali broj pčelara seli košnice i posao im se sveo na hobi, pa košnice stalno stoje na jednoj lokaciji", kazao je Barašin.
Istakao je da pčelari koji ne sele svoje košnice u godinama kao što je ova, kada je maj kišan, često ostanu bez prinosa.
"Pokušavamo da animiramo pčelare da svoje pčelinjake stave na točkove, da budu mobilni i idu za pašama, da bi obezbijedili dovoljne količine meda, jer svaki kupac će uvijek radije kupiti domaći med", naveo je Barašin.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, rekao je da zahvaljujući dobroj saradnji sa Savezom udruženja pčelara RS, kao i sa kriznim štabovima, pčelari, za razliku od drugih poljoprivrednika, gotovo ništa nisu izgubili u periodu krize izazvane virusom korona.
"Mobilni pčelari sa prostora FBiH su nosili košnice na pašu u RS i obratno. Tako smo uspjeli kroz ovaj period proći bez velikih gubitaka, bez obzira na to što vremenski uslovi nisu bili najpovoljniji", rekao je Deljo.
Dodao je da pčelarstvo može biti unosan posao, te da će u narednom periodu raditi na stvaranju krovnog saveza pčelara na nivou BiH.
"Takođe uskoro bi trebalo da napravimo i raspored pčelinje paše, da pčelari znaju gdje mogu da nose košnice na pašu, da se smanje njihovi gubici i da im posao bude profitabilniji", kazao je Deljo.
Istakao je da, iako BiH nema ozbiljnu proizvodnju meda, bh. med ima izuzetan kvalitet po kojem bi trebalo da budemo poznati.
