Bh. tržište zatrpano piletinom iz uvoza

Uprkos blagom povećanju plasmana mesa peradi u inostranstvo u prvom polugodištu ove godine, na domaćem tržištu je i dalje duplo više uvezene piletine, što koči napredak živinara u BiH, koji uveliko razmišljaju o prestanku proizvodnje.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od januara do kraja juna ove godine BiH je u inostranstvo izvezla meso peradi i jestive klaničke proizvode od peradi u vrijednosti od 5,49 miliona maraka, dok su u istom periodu na domaće tržište stigli ti proizvodi "teški" oko deset miliona maraka.

Iako je izvoz nešto veći u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je u inostranstvo plasirano meso peradi u vrijednosti od 3,53 miliona maraka, uvoz je mnogo veći. Tokom prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je uvezena piletina u vrijednosti od oko 11 miliona KM.

Predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić kaže za "Glas Srpske" da su se posljedice pandemije virusa korona odrazile na sve svjetske ekonomije, pa tako i ekonomiju BiH, te da problemi nisu zaobišli ni zajednicu živinara.

"Potrošnja je smanjena, zalihe ogromne, a uvoz nekontrolisan. Živinarstvo dijeli sudbinu ostalih grana privrede i preživljava ozbiljnu krizu zbog nedostatka potrošnje. Iako je izvoz blago povećan, veoma je mali procenat pilećeg mesa izvezen na evropsko tržište, manje od jedan ostao. To su mizerne količine", rekao je Miličić.

Naglasio je da je većina piletine plasirana u zemlje članice CEFTA.

Miličić kaže da u BiH stiže mnogo više mesa peradi iz inostranstva nego što mi uspijevamo da izvezemo tamo.

"To je pokazatelj da se u ishrani sve više koriste uvozno meso i prerađevine, a to potapa domaću proizvodnju i zbog toga je veoma važno da se povuku konkretni potezi i zaštiti domaća proizvodnja, a ne da se pišu zamolnice uvoznicima da prestanu uvoziti. Sve dok mi budemo molili pojedince, nije realno očekivati konkretne efekte toga", poručio je Miličić.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je obim razmjene svih vrsta mesa i mesnih prerađevina u prvom polugodištu iznosio blizu 200 miliona maraka, što je za oko 2,5 miliona KM više u odnosu na isti period 2019. godine, s tim što na uvoz otpada skoro dvije trećine tog iznosa.

Predrag Miličić, direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, koja jedina u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u EU, kaže da su za sedam i po mjeseci uspjeli da izvezu oko 10 odsto ukupne proizvodnje.

"Na tržište Hrvatske plasirali smo 4,5 miliona jaja za preradu", rekao je Miličić i dodao da i dalje traju pregovori za dobijanje dozvole za plasman konzumnih jaja.