ProCredit Bank BH: Za prevazilaženje krize moramo osluškivati potrebe privrede

 Jedna od najvažnijih tema, pored zdravstveno-epidemiološke i sociološke slike, u ovoj godini je svakako ekonomija. Nakon prvobitnog prilagođavanja novonastalim prilikama, čini se da su mnoge kompanije pronašle odgovor za poslovanje u trenutnoj situaciji, te je postalo dostupno više informacija o stanju u bh firmama, investicijama, te budućim planovima.

Kada govorimo o ekonomiji, dva prva pokazatelja za stanje na tržištu su mala i srednja preduzeća, kao nosioci privredne strukture, i bankarski sektor, koji je njihov prirodni partner u rastu, razvoju i investicijskom planiranju. Posljedice pandemije su i pred mala i srednja preduzeća, i pred banke, postavile ogromne izazove za uspješan nastavak poslovanja.

O načinu prilagođavanja poslovanja i, još važnije, o budućim planovima i razvoju tržišta smo razgovarali s Aminom Durmo Trlin, članicom Uprave ProCredit Bank BiH. Radi se o banci koja ima izniman portfolio poslovnih klijenata i slovi za najpopularniju banku za razvoj malog i srednjeg biznisa, odakle dolazi i izvanredno razumijevanje poslovnih politika i složenosti situacije u kojoj se većina privrednika našla u 2020. godini.

Kako se ProCredit banka prilagodila novim uslovima poslovanja?

Iako je ovo veoma izazovna godina, model poslovanja ProCredit banke je takav da smo mogli brzo reagovati na promjene. Prije svega, ProCredit Bank je jedina banka na bh. tržištu sa 100% njemačkim kapitalom, koja prati njemačke sigurnosne i preventivne standarde koji su pomogli u organizaciji promjena u poslovanju u kratkom vremenu. Specifično je i da smo jedina digitalna banka na tržištu, odnosno sa klijentima fizičkim i pravnim licima od ranije imamo uspostavljenu saradnju putem digitalnih kanala, tako da u proteklom periodu zapravo i nije bilo velike razlike u svakodnevnom odvijanju poslovanja u odnosu na prethodne godine. Tu prednost smo iskoristili da se što efikasnije oragnizujemo kako bi u rekordnom vremenu odgovorili na veliki broj zahtjeva za moratorijima od strane naših klijenata, čime smo potvrdili njihovo povjerenje. ProCredit banka ostaje fokusirana na rast kreditiranja kroz rano detektovanje potreba malih i srednjih preduzeća, što je čvrsta platforma za realizaciju dogovora i investicijskih planova, bez obzira na izazove koje je ova godina donijela.

Uzimajući u obzir da je ProCredit banka lider u finansiranju malih i srednjih preduzeća, kako vi procjenjujete stanje na tržištu? Šta smatrate dobrim reakcijama privrednika u datim okolnostima?

Generalno, možemo reći da je primjetan rast ekonomske aktivnosti u odnosu na prethodne mjesece. On naravno nije na nivou prošle godine i biće potrebno duže vrijeme da se ekonomija oporavi, ali sa sigurnošću možemo reći da „crni scenario“ iz marta i aprila ove godine na sreću nije toliko crn koliko se predviđalo. U prilogu ovome govore zahtjevi od strane klijenata pravnih lica sa kojima se trenutno susrećemo i na osnovu kojih mogu izdvojiti nekoliko zaključaka vezanih za trenutne potrebe privrednika i načine na koje poteškoće, sa kojima se susreću ove godine, pokušavaju pretvoriti u prilike.

Evidentno je da je neizvjesnost koja postoji na tržištu uticala na prekid aktivnosti u smislu novih većih investicija, međutim, privrednici su se prilagodili novonastaloj situaciji a neki su čak i prepoznali da situacija nudi i određene prilike. Prvi i drugi kvartal 2020. su bili glavni test za firme u smislu prilagođavanja i nastavka poslovanja, kao i očuvanja tržišne pozicije. Najbolje reakcije koje smo vidjeli se odnose na firme koje su brzo preusmjerile sva slobodna sredstva na finansiranje obrta i tekućih obaveza čime su očuvale povjerenje među partnerima na tržištu uključujući kupce, dobavljače i svoje zaposlene. To su postigli kroz avansno plaćanje dobavljačima, nabavku većih količina zaliha čime su izbjegli nestašice i sumnje kod kupaca, te izvršili urednu isplatu plata i doprinosa zaposlenima. U ovome su značajno pomogle mjere olakšica u otplati kreditnih obaveza i dodatno kratkoročno finansiranje koje su banke ponudile. Smatram da je ulaganje u obrt trenutno važan pokretač ekonomske aktivnosti i oporavka tržišta.

Dalje, mnogi privrednici su se odlučili na konsolidaciju i jačanje finansija kroz refinansiranje postojećih zaduženja sa adekvatnim dužim rokovima što im je dodatno poboljšalo tekuću likvidnost. Često se suočavamo sa pogrešnom strukturom finansiranja gdje se kratkoročni krediti koriste za finansiranje ulaganja u osnovna sredstva firme, kao što su proizvodni i skladišni objekti, proizvodna oprema i vozni park, što ne daje brz povrat iz kojeg bi se izmirivalo dugovanje. Suštinski je ovo način na koji firme zarobe svoja likvidna sredstva. Refinansiranjem kroz dugoročne kredite usklađuje se ročna struktura investicija i obaveza što firmama ostavlja dovoljno prostora za redovna ulaganja u održavanje osnovnih sredstava, kao i za ulaganje u obrt, što su privrednici prepoznali kao potrebu, naročito u trenutnim uslovima.

Kakva su iskustva firmi koje su imale investicije u toku u momentu izbijanja pandemije? Kakav je status novih investicija?

Nakon inicijalnog šoka na tržištu, firme koje su ranije započele investicije i imale zaokružene izvore finansiranje su, uz manja prilagođavanja u obimu i troškovima investicija kao i uz podršku banaka koje nisu prekidale kreditiranje, uspjele nastaviti i privesti investicije kraju. Ovo je imalo pozitivan uticaj na tržište kao i same firme koje su izbjegle veće troškove i koje će imati određeni povrat od investicija koji ih može dodatno ojačati. Među našim klijentima već sada imamo firme koje polako planiraju nove investicije jer su rast i razvoj jedan od preduslova očuvanja tržišne pozicije. Smatram da će trebati duži period da se nivo investiranja vrati na onaj iz 2019. godine. Djelatnosti koje ipak zaostaju u oporavku i nastavku započetih investicija, te zahtijevaju dodatne mjere podrške su HORECA i transport, kao i njihovi glavni dobavljači ili blisko povezane djelatnosti poput turističkih agencija. Naravno, i u ovoj industriji postoje svijetli primjeri kompanija koje su uz manje izmjene u modelu poslovanja uspjele stabilizirati prihode i voljela bih da su te priče,  kao svojevrsni motivator, vidljivije u javnosti.

Šta su planovi ProCredit Bank u narednom periodu kada govorimo o poslovanju s pravnim licima?

ProCredit banka je lider u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima, te kao takva ostaje posvećena razvoju bosanskohercegovačke privrede. Svjesni smo činjenice da samo partnerskim odnosima možemo prevazići ovu krizu. Moram naglasiti da ProCredit banka niti u jednom trenutku nije obustavila kreditiranje privrede, naravno uzimajući u obzir novonastale rizike koje pandemija sa sobom nosi. U toku ove godine, čak je zabilježen i rast kreditnog portfolia pravnih lica od 9%, što nam daje osnovu da budemo optimistični po pitanju daljnjeg razvoja situacije. U ovoj godini plasirali smo skoro 100 miliona KM kredita za podršku likvidnosti i preko 80 miliona KM kredita za investicije.

Vrijedno je spomenuti da su nam u tome pomogli garantni programi Evropskog Investicijskog Fonda i USAID/SIDA. Sada na raspolaganju imamo dodatno i garantni fond Federacije i RS-a, te smo i više nego spremni odgovoriti na potrebe naših klijenata.

Za kraj, koja je poruka i preporuka za konačno prevazilaženje trenutnih izazova?

Smatram da je od ključnog značaja za uspješno prevazilaženje ove krize neophodnost da banke neprekidno osluškuju potrebe privrede, jer su neizostavan dio oporavka ekonomije, ali također i sama stabilnost bankarskog sektora uveliko zavisi od zdravlja privrede. Ovo je uzajamno povratna veza koju moramo nastaviti njegovati i o njoj brinuti do konačnog okretanja cijele ove priče na dobrobit svih uključenih aktera, a posljedično i zdravijeg i stabilnijeg društva u cjelini.