Iz budžeta zajedničkih institucija 15 miliona KM za zdravstveni sektor BiH

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija najavio je da će sljedeće sedmice biti stavljeno na raspolaganje 42 miliona KM pomoći koja je obezbijeđena iz budžeta zajedničkih institucija, od čega je 15 miliona KM namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH.

Tegeltija je pojasno da su ovo izvorni prihodi zajedničkih institucija obezbijeđeni uštedom i preraspodjelom sredstava.

"Od te ukupne sume 15 miliona KM je namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH i to će biti stavljeno na raspolaganje sljedeće sedmice, a ostali dio ćemo podijeliti institucijama kulture, sporta i privrednim subjektima", naglasio je Tegeltija, dodavši da je to jedna od direktnih intervencija u borbi protiv kovida 19.

Pored ove intervencije, Tegeltija je za sarajevski portal "Vijesti" ukazao na još tri ključne stvari koje je Savjet ministara uradio od početka pandemije, među kojima je i mjera ograničenog ulaska stranih državljana u BiH s ciljem suzbijanja širenja virusa korona i davanja prostora zdravstvenim radnicima da ne bi došlo do opterećenja zdravstvenih ustanova.

"Druga ključna stvar je ekonomskog karaktera a to je pravovremeno reagovanje u smislu obezbjeđivanje koridora za snabdjevanje tržišta u BiH robom. Tu je urađen veoma dobar posao, jer smo omogućili privredi da i u tim teškim okolnostima uvozi i izvozi i treća stvar su pregovori sa međunarodnim finansijskim organizacijama koji su uspješno okončani a odnose se na investicije podrške BiH u borbi protiv pandemije", pojasnio je Tegeltija.

On je naglasio da su troškovi u proteklom periodu bili ogromni s obzirom na neplanirana ulaganja u zdravstveni sektor i pomoć privredi, što je neplanirana stavka u vladama entiteta.

"To su nepredvidivi troškovi i trebalo je obezbijediti dodatna sredstva da bi sve to mogli pokriti. S toga smo obezbijedili aranžman sa MMF oko 333 miliona dolara koja su došla u BiH, 250 miliona evra makrofoinsnansijske pomoći od Evropske komisije i 36 miliona evra pomoći zdravstvenom sektoru od Svjetske banke", podsjetio je Tegeltija.

Međutim, kaže on, to je prvi paket pomoći i sada je potrebno obezbijediti kontinuitet, jer predstoji period kada je veoma izvjesno da će doći do sudara virusa korona i sezonskog gripa zbog čega će biti potrebna dodatna sredstva za zdravstveni sektor.

Govoreći o radu Savjeta ministara u proteklih devet mjeseci, predsjedavajući Tegeltija je rekao da prilikom ocjene o radu uvijek treba razmišljati u kakvim uslovima se radi.

"U decembru kada sam pisao ekspoze govorili smo o visokim stopama rasta, investicijama, povećanja broja zaposlenih da bi samo dva mjeseca kasnije počeli da se borimo sa pandemijom i ta borba još traje. Da mi je neko rekao da će jedna od najvažnijih odluka kojom bi trebalo da se bavim biti zatvaranje granica nikada ne bih vjerovao. Sve se promijenilo u kratkom vremenskom periodu, a pri tom je došlo i do određenih političkih turbulencija u BiH koje su se direktno odrazile na rad Savjeta ministara", rekao je Tegeltija.

On je dodao da su borba sa virusom korona i rizik koji ona nosi po privredu natjerali Savjet ministara, kao i vlade Republike Srpske i FBiH da promijene svoje ciljeve za ovu godinu i da zajedno sa zdravstvenim radnicima u fokusu rada bude zaštita zdravlja građana i pomoć realnom sektoru.

Rezimirajući rad Savjeta minisatra u proteklom periodu, Tegeltija je rekao da je urađeno sve ono što je trebalo za zdravstvo u BiH i da su u saglasnosti sa njima povukli ključne poteze, te da je BiH dobro odreagovala na pandemiju i da se uspjelo obezbijediti nesmetano funkcionisanje institucija u ovom teškom vremenu.

On je konstatovao da sada predstoji mnogi teži period, a to je oporavak ekonomije i saniranje posljedica kovida.

"U saradnji sa entitetskim vladama pripremamo novi investicioni ciklus koji ćemo predstaviti narednih dana, a koji će obuhvatiti sve pripremljene projekte u BiH. Republika Srpska i FBiH su nosioci tih projekata, a zajedno ćemo obezbijediti sredstva kako bi počela njihova realizacija. Uputili smo prema Evrpskoj komisiji, na njihov zahtjev, 10 projekata koji su nama prioritet za finansiranje, a od tih deset jedan je zajednički vlada Srpske i FBiH, četiri iz Republike Srpske i pet iz FBiH", precizirao je Tegeltija.

On je izrazio nadu da će do kraja godine BiH imati kompletan investicioni plan za narednu godinu i da će za to dobiti značajnu podršku na samitu u Sofiji krajem novembra kada će Evropska komisija predstaviti takozvani ekonomski i investicioni program za Zapadni Balkan.

"Vjerujem da ćemo usvojiti kompletan akcioni plan za realizaciju agende EU dva i da polako počnemo da izlazimo iz borbe za živote u borbu za ekonomiju", naglasio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da su u ovom trenutku zbog pojave virusa korana najugroženiji ljudi koji se bave turizmom, jer je zbog pandemije, onemogućen dolazak turista.

"Iz jedne zemlje smo imali oko 100.000 turista na godišnjem nivou, a ove godine će biti dobro ukoliko ih bude i 1.000. Hotelijeri su u najtežoj situaciji, zatim turističke organizacije, a ti problemi se prenose i na samo ugostiteljstvo. Zatim i aerodromi, koji su napokon bili stabilizovali poslovanje, uvećao se broj putnika na naša tri, od četiri aerodroma u BiH. Oni su bili u mogućnosti da dalje investiraju i ulažu, a sada su suočeni sa problem i isplate plate zaposlenima i mi njima moramo pomoći", istakao je Tegeltija.

On je dodao da je neophodna i pomoć ljudima koji se bave javnim prevozom, jer oni trpe ogromne gubitke i tim granama je i dalje neopodna direktna finansijska pomoć.

"Ukoliko se proces oporavka bude kretao i napokon dobijemo vakcinu, otvoriće se putovanje i mnoge stvari će izgledati bolje. Kako bude brži proces tih otvaranja, potreba države za ulaganje u te sektore će biti manja, a ukoliko to potraje država jednostavno mora održati te sektore", pojasnio je Tegeltija.

Na pitanje koliko je moguće da BiH bude među prvim zemljama u kojima će biti omogućeno vakcinisanje protiv virusa korona, Tegeltija je istakao da je BiH spremna da obezbijedi bankarsku garanciju za vakcinu, iako ona još nije ni proizvedena.

"BiH će uraditi sve što bude potrebno da vakcina bude dostupna građanime ove zemlje, kao i svim drugim građanima širom svijeta, bez obzira koliko će to na kraju koštati finansijski jer se za to mora obezbijediti novac, pa makar i prioritete drugačije poslagali", pojasnio je Tegeltija.