Kako (pre)žive umjetnici koji žive od honorara u pandemiji?

02.12.2020. 16:14 / Izvor: Akta.ba
Kako (pre)žive umjetnici koji žive od honorara u pandemiji?

Iako većina javnih institucija u oblasti kulture nije morala upućivati radnike na čekanje, one se suočavaju s gubitkom prihoda zbog obustave prodaje karata, zatvaranja radnji, kafića...

Stopa siromaštva prije pandemije Covida-19 u BiH je iznosila 16 posto. Restriktivne mjere donesene u odgovoru na pandemiju Covida-19 i pad ekonomskih aktivnosti kao rezultat toga imaju najveći utjecaj na siromašne i socijalno ugrožene kategorije i mnogo više ljudi će gurnuti u siromaštvo.

U nekoliko proteklih mjeseci, usljed neviđene krize izazvane Covidom-19, hiljade građana BiH je izgubilo posao. Dohodak domaćinstava je izgubljen ili smanjen. Iako većina javnih institucija u oblasti kulture nije morala upućivati radnike na čekanje, one se suočavaju s gubitkom prihoda zbog obustave prodaje karata, zatvaranja radnji, kafića i drugih usluga. S druge strane, privatna kulturna i zanatska preduzeća i samostalni umjetnici su teško pogođeni. Ovaj sektor se sastoji od velikog broja raznih djelatnosti i sigurno je da nisu sve jednako pogođene pandemijom, ili barem ne u istoj mjeri.

Prvo su se, kao i svi ostali, suočili s potpunim dvomjesečnim zatvaranjem. Nakon malo blažih mjera, pokušali su nadoknaditi, ali ni to nije bilo dovoljno, jer su bili ograničeni putovanjima van bh.granica, brojem publike, i tako dalje. Sada se opet suočavaju s problemima. Policijski sat nastupa u 23h, otkazuju se klupske svirke, pozorišne predstave... 

Za  svakog slobodnog umjetnika,muzičara ili nezaposlenog glumca koji živi od honorara, ovo je prilično neizvjesna i teška situacija. Doduše, za kulturu se oduvijek u našoj zemlji izdvajalo minimalno sredstava iz budžeta, nažalost. Zlatan Karić, kantautor, pjevač i kompozitor, poznat po klupskim nastupima širom zemlje, jedan je od onih kojima je ovo bio jedini izvor primanja. Kako kaže, nije ni očekivao bitne poteze države ili resornih institucija.

"Kada su se u medijima pojavljivali natpisi o strašnim brojkama nezaposlenih i onih koji su, usljed pandemije, ostali bez posla, bili su rijetki oni koji se sjetili nas, muzičara. Ovdje mislim isključivo na kolege kojima je ovo jedini poziv i jedini izvor primanja. Na one uz koje se raja opuštala poslije napornih radnih sedmica, i koji od klupskih honorara žive. Mnogi od nas su imali dosta planova za ljeto, a evo sada i za zimsku sezonu. Sve je to palo u vodu, a mi smo prepušteni sami sebi. Volio bih naglasiti da, iako ne nastupam, i dalje stvaram i nadam boljim vremenima", kazao je Karić. 

Muzičari u Republici Srpskoj, kojima je onemogućen rad zbog pandemije virusa korona, dobili su državnu pomoć za april i maj, a od tada su prepušteni sami sebi. Iako je Vlada RS najavljivala da će pomoći ovoj djelatnosti i narednih šest mjeseci, to se do danas nije desilo. S druge strane, muzičari u FBiH nisu dobili ni fening, ali ni obećanje Vlade da će dobiti pomoć. Dakle, ni ne razmatraju bilo kakav oblik pomoći.

Ipak, i ako ne u potrebnoj mjeri, AMUS ( Asocijacija kompozitora, muzičara, stvaralaca) je pomogao svojim članovima u nekoliko navrata. Pomoć je bila simbolična, ali ne i zanemariva. Na primjer, prošlog mjeseca izdvojeno je oko 50.000 za razne oblike pomoći, ponajviše socijalne. Na Konkurs za dodjelu sredstava za kulturne namjene iz Fonda za kulturne i socijalne namjene AMUS-a, objavljen na web stranici AMUS-a dana 02.07.2020. godine, pristiglo je 107 prijava projekata od čega je odobreno njih 45 u ukupnom iznosu od 100.000 KM.

Ne zaboravimo da su nas upravo umjetnici, muzičari, pjevači, glumci… za vrijeme lockdown-a nesebično zabavljali online kanalima, preko društvenih mreža, itd.

I, u međuvremenu, dok čekaju na korak nadležnih, potražili su druge vrste prihoda kako bi preživjeli.

S druge strane, predstavnici udruženja ugostitelja zahtijevaju mjesecima da se uključe u rad nadležnih institucija koje odlučuju o uvođenju, ukidanju ili revidiranju svih mjera koje direktno utječu na rad ugostiteljskih objekata. Zapravo, jedan od njihovih osnovnih zahtjeva jeste ukidanje ograničenja radnog vremena kojim se, ističu, ne postiže ništa na poboljšanju epidemiološke situacije.

B.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti