Hercegovački pčelari pripremaju se za novu pčelarsku sezonu

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Hercegovački pčelari pripremaju se za novu pčelarsku sezonu

Hercegovački pčelari pripremaju se za novu pčelarsku sezonu. Prošlogodišnju, kažu, žele što prije da zaborave, jer je bila najlošija koju pamte.

19.03.2021. 13:36 / Izvor: BHRT

Hercegovački pčelari pripremaju se za novu pčelarsku sezonu. Prošlogodišnju, kažu, žele što prije da zaborave, jer je bila najlošija koju pamte. Prinosi meda bili su mali, koronavirus je zakomplikovao ispašu, a poticaji su nedovoljni za neuspješnu godinu.

Dok vrši redovan proljetni pregled svojih košnica, dugogodišnji pčelar Boras Kvesić konstatuje kako ne pamti goru godinu za pčelare od ove protekle. Sve je, kaže, počelo prošle godine kada je krenula pandemija i sa njom zabrane kretanja.

"Prošla sezona u Hercegovini bila jako kišovita, znači naše medonosno bilje hercegovine Kadulja, Drača, Tilovina na koju se mi oslanjamo prošla je u kišnom periodu tako da nije bilo prinosa meda. Selili smo košnice u Posavinu ali i to je prošlo u kiši", rekao je pčelar Kvesić.

Ništa bolje nije ni u Zapadno-Hercegovačkom Kantonu.

"Ljudi koji se bave pčelarstvom 40-50 godina ne pamte tako lošu godinu. Što se tiče općinskih i županijskih vlasti mi smo dobili na kraju dozvole da bi mogli selit ali nam je sve bilo uzalud. Mi vozimo pčele u Svilaj na Savu ali kad gore podbaci bagrem podbaci i ovde", istakao je pčelar Udruge "Vrisak" Ilija Lasić.

Na početku sezone obavlja se klinički pregled košnica.

"Što se tiče bolesti najčešće se događa zato što su paše loše, pčele budu gladne i onda tu dolazi parazit grinja varoa koja oslabi društvo i to društvo pogodno je bolestima", kazao je veterinar Grgo Musa.

"Dok su bila brda puna stoke sitnog i krupnog zuba i dok su livade bile košene i dok se vršila ispaša, sad je to sve zadivljalo i mi i sad imamo sve te biljke, kadulju i vrijesak i draču ali se sve to ne obnavlja i slabo medi", kazao je Lasić.

"Velike su putoši. Nema ovce, nema stočarstva i to su grane poljoprivrede koje su međuzavisne, ako nema ovce da kultivira, koze da kultivira ovo područje. Prije 20 godina ova brda su se modrila od kadulje a sad je nema", kazao je Kvasić.

Izdaci su veliki, a poticaji nedovoljni, smatraju pčelari. Za opstanak je potreban i aktivniji rad tržišne inspekcije i zaštita registrovanih proizvođača meda u Hercegovini, koji ima međunarodna priznanja o ispravnosti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti