Poljoprivreda budućnost Hercegovine i regiona

Direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina izjavio je Srni da je proizvodnja zdrave hrane budućnost, ne samo Hercegovine i Republike Srpske, već i čitavog regiona.

"Hercegovina je pogodno tlo za uspješno bavljenje poljoprivredom, ali razvijenost te grane privrede još nije na onom nivou na kome bi trebalo da bude", rekao je Dutina.

Poljoprivreda je do sada smatrana socijalnom granom, a ta oblast, kako je rekao, treba da bude razvojna, ne samo u Trebinju već u cijeloj Hercegovini, koja će pratiti razvoj turizma.

On je napomenuo da su poljoprivreda i turizam usko povezani i da turisti kada zbog ljepote grada dođu da posjete Trebinje, žele i kvalitetnu domaću hranu koju imaju u ponudi.

Kada je riječ o dominantnoj poljoprivrednoj proizvodnji u regiji Trebinja, Dutina je naveo da je to biljna proizvodnja, kako voćarstvo i povrtlarstvo, tako i vinogradarstvo.

"Najviše interesovanja je za uzgoj mediteranskih kultura - vinove loze, smokve, nara, maslina i trešanja",  rekao je Dutina.

Takođe u posljednje vrijeme, dodao je on, vlada veliko interesovanje za uzgoj stoke, naročito muznih krava, i za tov goveda za meso, ali je otežavajuća okolnost što je skupo početno ulaganje.

"Postoji interesovanje i za preradu proizvoda i nabavljamo i određene mašine za ljude koji imaju dovoljne količine nekog voća, na primjer za proizvodnju soka od nara", dodao je Dutina.

Ono po čemu je Hercegovina poznata ne samo kod nas, već i u svijetu je proizvodnja vina, rakije i meda jer je kvalitetan hercegovački med veoma tražen na tržištu, te je pčelarstvo grana poljoprivrede koje se najviše razvija.

"Tu je i proizvodnja raznih vrsta sireva, domaćih džemova i drugih prerađevina od voća",  podsjetio je direktor trebinjskog Agrarnog Fonda.

Prema njegovim riječima, poljoprivreda je živa materija koja se stalno razvija i postoji potencijal za njen razvoj u Hercegovini, naročito u  podizanju zasada mediteranskih kultura, nara, masline, smokve i novih vinograda jer su ti proizvodi uvijek traženi na tržištu i imaju svog kupca.   

"Takođe je moguće formiranje i jačanje malih poljoprivrednih posjeda i proizvodnja zdrave hrane na sopstvenim domaćinstvima. U Trebinju bi trebalo strateški djelovati i kada su u pitanju nove poljoprivredne površine i staviti u fukciju zapušteno poljoprivredno zemljište, izdavanjem u zakup na čemu se radi", istakao je Dutina.

On je dodao da je posljednjih nekoliko godina u zakup izdato 150 hektara tog zemljišta, što je za Hercegovinu mnogo, jer je poljoprivredno zemljište usitnjeno.

Dutina je rekao da mnogo više ljudi proizvodi za sopstvene potrebe nego za tržište, a da je cilj Fonda da se u narednom periodu što više ljudi uključi u bavljenje poljoprivredom za tržište.

"To će biti moguće posebno kada se ima u vidu da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS tokom proteklih nekoliko godina, u saradnji sa gradom Trebinjem i Hidroelektranama na Trebišnjici, uložilo oko 20 miliona KM u sisteme za navodnjavanje", rekao je Dutina.

On kaže da će Trebinje kada ti sistemi u potpunosti zažive, a u završnoj su fazi izgradnje, imati oko 70 odsto poljoprivrednih površina pod sistemima za navodnjavanje, što će doprinijeti još većem bavljenju poljoprivredom.

Dutina je rekao da je evidentan rast broja poljoprivrednih gazdinstava od 2017. godine od kada je osnovan Agrarni fond, navodeći da je 2018. godine postojalo njih 606, a na kraju 2020. godine - 741.

"Ne može se reći da je samo Fond zaslužan za to, ali smo vjerovatno dali dobar doprinos jer su ljudi osjetili sigurnost da mogu da ulažu u poljoprivredu i da ako imaju viškove proizvoda, da imaju siguran otkup i tržište za svoje proizvode, kao i da imaju pomoć i prilikom podizanja zasada", istakao je Dutina.

Prema njegovim riječima, u Trebinju je prošle godine bilo oko 40 odsto više zasijanih poljoprivrednih površina nego prethodnih godina jer se probudila svijest ljudi za bavljenjem tom granom privrede.

Fond je, podsjetio je, kroz razne programe podrške, javne pozive, otkup proizvoda, privođenja zemljišta namjeni pomogao više od 1.000 porodica u posljednje četiri godine.

"Agrarni fond radi na izradi baze podataka o poljoprivrednim proizvođačima koja do sada nije rađena, već se samo pratio broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava", dodao je Dutina.