Povećanjem neoporezivog dijela radnik na 520 KM dobija dvije KM

Priča o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj na 600 KM više je politička nego ekonomska mjera, a ukoliko do toga i dođe, najviše štete mogli bi imati upravo radnici, jer pojedine privredne grane jedva opstaju i na minimalcu od 520 KM. 

Stručnjaci, ali i predstavnici pojedinih sindikata u Republici Srpskoj, kažu da su plate u Republici Srpskoj male, ali da one ne mogu i ne treba da se povećavaju dekretom, već isključivo sistemskim mjerama, a u ovom trenutku to je smanjenje poreza, doprinosa i nameta na rad uz povećanje produktivnosti.

"Razvijene zemlje se ustežu od toga da se nameću minimalne plate, jer time dovodite u situaciju privrednike da, ako nisu u mogućnosti da plaćaju više, otpuštaju radnike. To je mač sa dvije oštrice i mnogo bolja varijanta je, recimo, da se država pozabavi produktivnošću. Od priče o povećanju plata ne treba bježati, ali o tome treba razmišljati ozbiljno i da to bude održivo, a ne da se nameće, jer je to šok za privredu", rekao je Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, dodajući da treba podržati ideju o smanjenju poreza i doprinosa na platu, jer je opterećenje rada veliko.

On naglašava da samo povećanje najniže plate neće donijeti rezultat ukoliko se ne bude kombinovalo sa drugim mjerama i postavlja pitanje šta će se desiti sa radnicima u djelatnostima kao što su koža, tekstil i obuća kada se poveća najniža plata, istovremeno naglašavajući da su te djelatnosti bazirane isključivo na izvoz i da su konkurentne upravo zbog jeftine radne snage.

Kao jedna od mjera za povećanje plata u Republici Srpskoj izvjesno je i povećanje neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, što je, prema mišljenju mnogih, dobra mjera, ali nedovoljna, jer će u tom slučaju povećanje plata osjetiti samo oni koji već imaju veće plate. U slučaju povećanja neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, radnik koji je trenutno na minimalcu dobiće malo manje od dvije KM veću platu, dok će onaj koji ima platu više od 1.000 KM dobiti povećanje od oko 50 KM.

"Priča o povećanju najniže plate je populistička i oni koji to zagovaraju i traže su najveći neprijatelji radnika u Republici Srpskoj. Evropskom socijalnom poveljom definisano je šta je najniža plata, kada se ona isplaćuje i koliko dugo se može isplaćivati. Kod nas se najniža plata zloupotrebljava. Tražimo da se za svaku djelatnost odredi najniža osnovica, jer ne može advokat, radnik u osiguranju, banci itd. biti prijavljen na najnižu platu, a takvih slučajeva ima", rekao je Božo Marić, potpredsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske.

On kaže da ovaj sindikat podržava ideju o povećanju neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, kao i smanjenje poreza i doprinosa.

"Podržavamo svako rasterećenje rada, jer imamo obećanje poslovne zajednice da će se svako smanjenje poreza i doprinosa preliti u džepove radnika", rekao je Marić ističući da je najniža plata u Republici Srpskoj poligon za zloupotrebu, jer je iz te najniže plate i nastala "koverta", odnosno plata na ruke na koju se ne plaćaju nikakvi porezi i doprinosi.

Zdravstvenim radnicima uvećanje plate za pet odsto

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vlado Ðajić izjavio je juče da bi, zahvaljujući aktivnostima Vlade RS, svim zdravstvenim radnicima plate, počev od majske, trebalo da budu uvećane za pet odsto.

Ðajić je naglasio da su radnici UKC-a sa oduševljenjem dočekali ovu vijest.

"UKC ima stalnu podršku Vlade za realizaciju svih naših projekata za nabavku opreme i skupih lijekova. Zahvaljujući toj saradnji, naši pacijenti imaju vrhunsku zdravstvenu uslugu", rekao je Ðajić.