Rešidbegović o značaju telekomunikacija kao faktora razvoja BiH

 

Kada bi Bosna i Hercegovina imala još dvije kompanije kao što je BH Telecom, nama ne bi trebale pozajmice ni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), niti neka druga zaduženja, izjavio je jučer u Sarajevu generalni direktor ove kompanije Nedžad Rešidbegović.

Govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelelektualaca - Krug 99 o temi "Da li su telekomunikacije faktor stabilnosti i razvoja BiH", Rešidbegović je naveo niz podataka koji potvrđuju tematski problematiziranu tezu, referirajući se na širi društveni kontekst i značaj telekomunikacija kao sektora koji bilježi stalni rast i donosi značajan profit na lokalnom i globalnom planu.

„Od 2004. do 2012. godine (BH Telecom registriran kao dioničko društvo u martu 2004.) dioničarima je (na ime dividende) uplaćena jedna milijarda KM, a već smo donijeli i odluku i za 2012. godinu za još 110 miliona, s tim da je Federacija BiH 90-postotni korisnik tih sredstava“, kazao je Rešidbegović.

Po njegovim riječima, u budžet FBiH su uplaćena i značajna sredstva na ime poreza na dobit, kao i svi drugi porezi - porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost (PDV) koji godišnje iznose oko 120 miliona KM, a što svjedoči o evidentnom pozitivnom utjecaju BH Telecoma na stabiliziranje federalnog budžeta.

„Istovremeno, u razvoj infrastrukture u posljednjih deset godina uloženo je 1,3 milijarde KM“, precizira uvodničar, navodeći da se radi o trendovima koji idu "rame uz rame" sa drugim razvijenim zemljama, te da je sve što je na tom planu učinjeno, učinjeno vlastitim sredstvima, bez ikakve pomoći društvene zajednice.

Ocijenio je da su komunikacijske tehnologije, praktično, dio svakodnevnog života, neodvojive od razvojnih tokova svakog društva i zemlje.

Detaljno elaborirajući pitanja vezana za historijat razvoja najuspješnije bh. kompanije i okruženje u kojem djeluje, Rešidbegović je ukazao na pojavu da utjecaj politike nerijetko ima negativne refleksije na rad BH Telecoma, podsjećajući da su samo za proteklih godinu i po tri puta mijenjani uprava i nadzorni odbor ove kompanije.

Odgovarajući na upit u vezi s ranijim inicijativama za prodaju BH Telecoma, Rešidbegović je, "uz ogradu" da kao menadžer ne može govoriti o privatizaciji, te da se radi o pitanju o kojem odlučuju vlasnici dionica, ocijenio da posmatrano s društvenog aspekta to nije opravdano, a o čemu, među ostalim, govore i spomenuti pokazatelji koji svjedoče o društvenoj korisnosti ove kompanije. 

Na upit da prokomentira spekulacije o tome da BH Telecom u posljednjih pet godina bilježi pad tržišne vrijednosti, uvodničar je odbacio takve teze, potcrtavajući da je vrijednost kapitala ove kompanije stalna uz povećanje od oko 10 posto u posljednjih pet-šest godina.

Ukazao je u tom pogledu na pogrešna tumačenja (interpretacije) pri čemu se poredi tržišna vrijednost dionica, a što je stvar špekulacije, naglašavajući da se vrijednost kompanije ne može mjeriti prema tržišnoj vrijednosti dionica, nego da se mjeri prema kapitalu koji je uknjižen.

Povod za razmatranje teme koja se odnosi na značaj telekomunikacija, kako je na početku kazao predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, jeste značaj ovog sektora kao resursa u savremenom svijetu te determinanti novog svjetskog ekonomskog poretka, koji umjesto država sve više profiliraju i kontroliraju multinacionalne korporacije, pozivajući se na stavove američkog ekonomiste i nobelovca Džozefa Štiglica.