Taman kada se činilo da je pandemija COVID-19 pri kraju, širom svijeta javljaju se novi sojevi. Zdravstveni sistemi mnogo jačih zemalja od Bosne i Hercegovine ne mogu se lako nositi sa novim talasima ovog još uvijek nepoznatog virusa.
Politička situacija u našoj zemlji diktira rad svih oblasti sistema, a nažalost od nje zavisi i funkcionisanje zdravstva kao jednog od ključnih faktora normalnog života. Kako naša zemlja dočekuje novi val korona virusa i da li domaća privreda ima snage da izdrži nova zaključavanja, pitali smo stručnjake iz oblasti medicine i ekonomije.
Lekcija nije naučena
Prema mišljenju sarajevskog ljekara dr. Bakira Nakaša, koji ima iskustva u borbi sa pandemijom korona virusa, domaće zdravstvo potpuno nespremno dočekuje novi val korona virusa, a za sve krivi lošu politiku i upravljanje državom bez sinhronizacije i zajedničkog djelovanja.
"Očekivalo se da će bh. zdravstvo nakon prvog, drugo i trećeg vala imati malo više sluha da se na adekvatniji način pripremi imajući u vidu sve one posljedice koje su se dešavale u proteklom periodu a to je da smo lideri u broju smrtnosti i da broj oboljelih i umrlih ne odgovara prosijeku zemalja kojima BiH pripada. Tako da ni ovaj četvrti val neće biti nimalo ugodan, posebno uzevši činjenicu da je procenat vakcinacije u BiH ispod 10 posto onih koji su primili dvije doze, što znači da sav taj put koji je bio u proteklom periodu, kada je u pitanju vakcinacija, imat će vrlo mali pozitivan efekat na pojavu oboljelih", ističe dr. Nakaš.
Dodaje kako je prednost u tome da smo imali velik broj oboljelih u proteklom periodu, te da je stečeni imunitet neka vrsta garanta da nećemo imati onoliki procenat umrlih kao što je to bio slučaj u trećem valu.
Posebno ističe problem nesklada na državnom nivou i nepostojanje kvalitetno organizovanog kriznog štaba koji bi na adekvatan način vodio borbu protiv pandemije, uzimajući u obzir specifičnost pojedinih kantona i dijelova BiH.
"Ako imamo mjere u jednom dijelu BiH, a propuštamo da to učinimo u drugim njenim dijelovima, ako pravimo lockdown unutar države a otvorimo granice da ljudi prolaze kroz BiH kako hoće, nećemo puno postići. Nismo naučili lekciju da pandemija nema kantonalne i entitetske granice, i moramo poduzeti takve mjere u smislu da država vodi glavnu riječ i ostale sudionike u toj priči usmjerava ispravnim putevima. Nažalost, to se do danas nije desilo, imali smo priliku da u ovom mirnijem periodu organizujemo niz sastanaka i konstulacija kako bi uskladili mjere i četvrti val dočekali spremnije."
Loša koordinacija
Opasnost od ubrzanog širenja delta soja, koji je već stigao u BiH, dodatno pogršava pojava novog tzv. lambda soja. Kada se u obzir uzme činjenica da je BiH najlošija kada je u pitanju prosjek vakcinisanih građana, internista, nekadašnji šef Odjeljenja interne medicine u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” , stručnjak koji ima iskustva u radu na COVID odjelu te bolnice, ističe kako je prioritet djelovanja u pravcu vakcinacije populacije koja radi sa djecom i mladima, jer novi virus najviše pogađa upravo ovu kategoriju ljudi.
"Pojavio se i novi soj koji je izgleda našao način da naš imunitet, u smislu vakcinacije, zaobiđe tako da će i to biti dodatno pitanje za struku u narednom periodu. Ono što je karakteristično za zemlje u okruženju jeste činjenica da oboljeva i mlađa generacija od novog soja, a to su djeca koja nisu vakcinisana i ovi mlađi ispod 16 godina. Već se razgovara, a negdje su i odobrene vakcinacije za mlađe od 16 a starije od 12 kao što je slučaj u Španiji. Tu je sad najvažnije da ljudi koji rade sa mladima kao što su univerziteti, škole i vrtići budu 100 postotnom procentu vakcinisani, kako bi na taj način zaštitili ove mlađe koji nisu vakcinisani. To bi trebao biti prioritet ako se hoće spasiti ove mlade generacije jer za njih još uvijek nema vakcine."
Ističe kako je od maja do danas propušteno dosta vremena i prilika da se učine konkretni koraci u pravcu toga da se vidi gdje se najviše griješilo u pandemiji, kako bi se te greške ispravile, te na taj način urade adekvatne pripreme, a to ga, kaže, najviše plaši.
"Također me plaši i to što država ne funkcioniše niti u jednom segmentu, a sad još manje nego u maju mjesecu. Plaši me i loša koordinacija između kantona i Federacije BiH, te Federacije BiH i Republike Srpske, a to će dodatno usložniti cijelu situaciju. Apsolutno se nespremno dočekuje ovaj novi val i bez ikakvih pouka iz prethodnih perioda koji bi omogućili da se napravi bolja koordinacija i bolji odgovor na novi val. Ništa se nije dešavalo od maja do danas na osnovu čega bi se izvukla neka pouka i napravio određeni dogovor", dodaje dr. Stevanović.
Privreda pokazala otpornost
Ništa bolje stanje nije ni u oblasti domaće privrede, koja se u prošlim valovima pandemije uspjela sama sačuvati velikih i katastrofalnih gubitaka. Mjere koje su vlasti poduzele da “spase” domaću privredu, bile su zakašnjele i nedovoljne smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
"Naša privreda je pokazala otpornost i uspjela se održati najviše zbog vlastite pomoći samoj sebi, a nikako zbog mjera vlasti, koje su bile zakašnjele i nedovoljne. Pojedini indikatori poput vanjskotrgovinske razmjene ukazuju da je već sada došlo do značajnog oporavka privrede, jer je izvoz u prvih sedam mjeseci veći za oko 660 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, a oko 1,5 milijardi u odnosu na 2020. godinu, što pruža nadu da će i u slučaju novih restriktivnih mjera privreda opet uspjeti sama sebi pomoći."
Dodaje kako je ova kriza u svojoj osnovi i različita u odnosu na sve dosadašnje krize iz razloga što je primarno nastala zbog prekida u lancima ponude širom svijeta, što se onda odrazilo na gubitke radnih mjesta kroz restriktivne mjere vlada koje, u slučaju BiH, nisu donijele ništa dobro za bh. privredu.
"Praksa je pokazala da restriktivne mjere imaju vrlo štetne posljedice po privredu, pogotovo u BiH, koja ima limitirane mogućnosti za pomoć. Zbog toga postoji opravdanja sumnja da ćemo opet gledati strogi lockdown kao sa početka krize, ali u slučaju većeg povećanja broja zaraženih moguće su ciljane restriktivne mjere prema pojedinim sektorima."
Blokade umjesto mjera
Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog stručnjaka iz Tuzle, bh. ekonomski sistem nespremno dočekuje novi val pandemije, za što vrijeme ne može više biti pravi izgovor jer ga je bilo dovoljno kako bi se razumijele osnovne odlike ove krize i na osnovu toga formirale odgovarajuće ekonomske politike.
"Propustili smo priliku da reformišemo domaću ekonomiju, prije svega po pitanju izmjena radnog zakonodavstva i fiskalnog opterećenja na rad, ali svakako i nekih drugih stvari poput digitalne transformacije. Posebno zabrinjava što imamo određene blokade ekonomskih procesa, ili blokade u najavi. Jedan od primjera navedenog je blokada Komisije za vrijednosne papire FBiH. Riječ je o čisto političkoj blokadi koja nas košta par stotina miliona maraka godišnje propuštenih investicija."
Ističe da je aktuelan i primjer pokušaja blokade rada Centralne banke BiH kroz neimenovanje Upravnog vijeća, što sve skupa ima vrlo negativne ekonomske posljedice.
"Dakle, vlast umjesto da se bavi pripremama za nove COVID-19 izazove, više je fokusirana na određene blokade i stvaranje političkih kriza, a što se može tumačiti kao priprema za novi izborni ciklus. Izuzetak su niži nivoi vlasti gdje imamo primjere opština, gradova i kantona koji su primijenili neke od preporuka struke i tako, naprimjer, prilagodili svoje grantovne politike i slično."
Najviše su na udaru mikro i mala poduzeća, koja su najveće žrtve ove recesije, a država nema puno instrumenata ekonomske politike, sa ciljem zaštite navedenih, te je upravo zbog toga potrebna dodatna inovativnost.
"Na bazi primarnih istraživanja koje smo radili u proteklih godinu dana, moguće je identificirati nekoliko oblasti za unaprijeđenje i direktnu podršku ovom sektoru biznisa. Prije svega potrebno je izvršiti digitalnu transformaciju, sa fokusom na rad javne uprave. Na taj način bi se prilagodilo pandemiji, a u isto vrijeme olakšalo poslovanje za sva poduzeća."
Dodaje, kako to znači da je nužno izvršiti rekonstrukciju grant politike, kako bi ista bila poticajna i kako bi vodila ka promjeni ponašanja korisnika sredstava podrške države.
"Također se mora uraditi redukcija i racionalizacija procedura poslovanja, a što bi značajno pomoglo svakodnevnim poslovnim operacijama. Postoji na stotine dobrih rješenja, međutim vlast jednostavno nije zainteresovana za implementaciju istih, i to treba da brine, kako privrednike, tako i građanstvo koje će cijenu plaćati u lošijem životnom standardu."
