Nova odluka o dizajnu KM novčanica: Od stećaka i gusala do Andrića koji spaja

Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 27. aprila 2026. godine u Sarajevu usvojilo je novu odluku kojom se utvrđuju osnovna obilježja i dizajn novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 KM. Odluka je donesena uz prethodno odobrenje Predsjedništva BiH, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Stare novčanice koje su trenutno u opticaju ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, pa će se nove i postojeće novčanice neko vrijeme koristiti paralelno, javlja Akta.ba.

Dvije verzije ostaju, osim za najveći apoen

Najvažnija novost odnosi se na zadržavanje dvovrsnog koncepta, ali uz osvježen vizuelni identitet. Novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM i dalje će se štampati u dvije verzije — federalnoj i onoj iz Republike Srpske sa zajedničkim okvirom dizajna, ali zasebnim portretima i motivima na naličju. Apoen od 200 KM zadržava jedinstveni izgled za cijelu državu.

Zajednička obilježja svih novčanica ostaju prepoznatljiva. Na licu, desno od centralnog dijela, nalazit će se portreti pisaca, dok će centralni dio naličja biti rezerviran za različite motive karakteristične za svaki apoen. Tekst "Centralna banka Bosne i Hercegovine" ispisan je vodoravno u gornjem dijelu i lica i naličja, a uz lijevi rub naličja uspravno stoji slovna oznaka vrijednosti. Numerička oznaka apoena pojavljuje se na više mjesta, vodoravno u uglovima lica i naličja te uspravno, u svjetlijem tonu, lijevo od centralnog dijela lica novčanice. U pozadini se nalazi numizmatički uzorak koji se razlikuje od apoena do apoena.

Stećci na federalnoj strani, književni motivi u RS verziji

Najveće dizajnerske promjene vidljive su u izboru motiva. Federalna verzija svih nižih apoena dosljedno se okreće stećcima kao prepoznatljivom kulturno-historijskom simbolu. Tako će se na naličju desetke pojaviti motiv Stećka Križevići, na dvadesetici Stećak Radimlja, dok će i pedesetica i stotka nositi motiv Stećka Zgošća. Verzija Republike Srpske, s druge strane, gradi vizuelni narativ oko književnih i tradicionalnih motiva, vekna hljeba na desetki, gusle na dvadesetki, te knjiga s naočalama i olovkom na pedesetici i stotki.

Portreti pisaca i Andrić kao zajednički simbol

Galerija portreta na licima novčanica okuplja književna imena iz oba entiteta. Mehmedalija Mak Dizdar i Aleksa Šantić ostaju na desetki, Antun Branko Šimić i Filip Višnjić na dvadesetki, Musa Ćazim Ćatić i Jovan Dučić na pedesetici, te Nikola Šop i Petar Kočić na stotki. Krunu serije i dalje čini novčanica od 200 KM s portretom Ive Andrića na licu i motivom mosta na Drini na naličju, simbol koji svojom univerzalnošću opravdava status apoena bez dvojne verzije.

Dimenzije i kolorit slijede logiku rastuće vrijednosti. Desetka mjeri 130 sa 65 milimetara i dominiraju joj nijanse narandžaste i plave, dvadesetka je nešto veća u sivosmeđim i zelenim tonovima, pedesetica se vraća na narandžasto-plavu paletu u većem formatu, dok stotku odlikuju smeđa i ljubičasta. Najveća, dvjestotka dimenzija 156 sa 76 milimetara, donosi kombinaciju plave i žute.

Pristupačnost za slijepe i slabovide osobe

Pažnja je posvećena i pristupačnosti. Oznake za slijepa i slabovida lica raspoređene su uz lijevi i desni rub lica novčanice, na po dva mjesta sa svake strane. Sistem je jednostavan i intuitivan — broj kosih linija odgovara apoenu, pa desetka nosi jednu liniju, dvadesetka dvije, pedesetica tri, stotka četiri, a dvjestotka pet linija. Serijski broj ispisan je u gornjem desnom i donjem lijevom uglu naličja, dok se na licu, u donjem lijevom uglu, nalaze faksimil potpisa guvernera, oznaka funkcije i godina izdanja.

Kako se navodi u odluci, pdluka u svojim prijelaznim odredbama ostavlja prostor za postepenu primjenu. Centralna banka tek treba donijeti posebne odluke o štampanju i puštanju novih novčanica u opticaj, što znači da fizički susret građana s redizajniranim apoenima neće biti trenutan. Do tada, stare novčanice zadržavaju puni status zakonskog sredstva plaćanja, a sve institucije, javne i privatne, pravne i fizičke osobe, dužne su ih prihvatati u nominalnoj vrijednosti na cijeloj teritoriji BiH.