Ruben Atoyan: U aranžmanu MMF-a s BiH nema nikakvih tajni

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda MMF-a u BiH Ruben Atoyan kaže kako je generalni okvir politika i reformi koje bh. vlasti trebaju provesti definiran u inicijalnom pismu namjere te kako nema nikakvih tajni ni uvjeta koji nisu poznati javnosti.

"Čini se da postoji određena doza konfuzije u medijima koju je izazvao nedostatak razumijevanja kako funkcioniraju programi koje podržava MMF. Kada MMF i vlasti jedne zemlje postignu sporazum u pogledu programa, onda vlasti te zemlje potpišu inicijalno pismo namjere u kojem su identificirani makrofinancijski izazovi koje program treba riješiti kao i generalni okvir politika i reformi nužnih da bi se ovi izazovi riješili", kaže Atoyan.

Objašnjava da svaki stand-by aranžman koji podržava MMF, uključujući i ovaj trenutačni s Bosnom i Hercegovinom,  ima kvartalne preglede koji su dizajnirani u svrhu praćenja programa te u svrhu daljnje konkretizacije obveza preuzetih po osnovi politika u inicijalnom pismu namjere koje su sada dane u formi konkretnih mjera.

"To znači da se za svaki kvartalni pregled u okviru stand-by aranžmana potpisuje novo dopunsko pismo namjere. U skladu s ovom generalnom praksom, BiH vlasti su potpisale dopunsko pismo namjere u kontekstu prvog pregleda koji je uspješno zaključen 19. prosinca  2012. godine", ističe rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Atoyan naglašava kako su tijekom diskusije Izvršnog odbora MMF-a, direktori pohvalili vlasti na blagovremenoj i revnosnoj  provedbi programa te ih potaknuli da nastave i dalje s provođenjem odlučnih politika.

Napominje da su, prema politikama MMF-a u pogledu transparentnosti, BiH vlasti objavile dva pisma namjere zajedno s ocjenom osoblja MMF-a o provođenju programa.

Buru u javnosti izazvale su oprečne informacije o tome postoji li neko novo pismo namjere koje su bh. vlasti uputile MMF-u i hoće li to značiti neke nove uvjete i mjere koje treba poduzeti u zemlji.

Mediji i pojedine nevladine udruge objavili su kako postoji novo pismo namjere, dok je predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tvrdio kako se ne radi ni o kakvom novom pismu namjere ni novim uvjetima.

Odbor direktora MMF-a u rujnu je na sastanku u Washingtonu odobrio kredit Bosni i Hercegovini u iznosu od oko 405 milijuna eura ili oko 800 milijuna maraka.

Dvogodišnji stand-by aranžman BiH s MMF-om dogovoren je u pismu namjere, a od odobrenih sredstava  dvije trećine će biti raspodijeljene Federaciji, a jedna trećina Republici Srpskoj. BiH je do sada dobila dvije tranše od po 61 milijun eura, jednu u rujnu, a jednu u prosincu.

Sredstva su namijenjena za potporu proračunima i ublažavanje učinaka svjetske ekonomske krize. Bosna i Hercegovina se kod MMF-a zadužila 2009. godine za 1,2 milijarde eura. Iskoristila je samo trećinu toga novca zbog neispunjavanja obveza na koje se obvezala u stand-by aranžmanu. Prva rata na naplatu dospijeva ove godine, a BiH je preuzela obvezu cijeli kredit vratiti MMF-u u samo tri godine - od 2013. do 2016. godine. Ukupna zaduženost BIH je oko deset milijardi maraka.