Poskupljenja koče još veći izvoz krastavaca

Manje cijene repromaterijala kao što su mineralno đubrivo i gorivo mogle bi dovesti do još većeg izvoza krastavaca kornišona iz Bosne i Hercegovine, smatraju sagovornici "Nezavisnih".

Naime, prošle godine je iz BiH izvezeno kornišona za više od 14 miliona KM, što je veći izvoz u odnosu na 2020. godinu za skoro tri miliona KM.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da je razgovarao sa predsjednikom Grupacije proizvođača krastavaca kornišona ovog kantona o njihovim problemima.

"Veliki problem je cijena mineralnog đubriva, zaštitnih sredstava i goriva. Obavljeni su razgovori sa kupcima krastavaca kornišona i cijene otkupa će biti iste, dok je nabavka paketa i ostalo sve poskupjelo", kazao je Selimović.

Prema njegovim riječima, organizatori otkupa i firme koje se bave kooperativnim odnosom proizvođačima isporučuju cjelokupni paket na kućni prag, i to od rasadnog materijala i đubriva do zaštitnih sredstava.

"Tu su i agronomi koji prate proizvodnju, a otkup se vrši od kuće do kuće i tu je velika potrošnja goriva. Najgore je trenutno kako sada postići istu proizvodnju s obzirom na to da se u proizvodnji kornišona koristi mnogo đubriva. To su trenutno najveći problemi", naglasio je Selimović.

Kilogram prve klase krastavaca kornišona je 1,5 KM, druge klase 0,75 KM, dok je treća 0,15 KM.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, rekao je da postoji interesovanje za krastavce kornišone i u Srbiji i BiH.

"U zadnjih nekoliko godina otkup kornišona dobro funkcioniše i sve što se proizvede se otkupi, tako da su zadovoljni i proizvođači, ali i kupci. Međutim, poskupljenje repromaterijala, kao što su mineralna đubriva i gorivo, uticalo bi na veću proizvodnju krastavaca kornišona, ali i drugog povrća", dodao je Mastalo.

Istakao je da povrtari još kalkulišu i čekaju da vide da li će doći do pojeftinjenja repromaterijala.

"Cijene su podivljale, ali imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, te postoji šansa da bi moglo biti jeftinije, i to bi onda uticalo na još veću proizvodnju krastavaca. Ako ostanu ovakve cijene, onda nisam siguran", naveo je Mastalo.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine je iz BiH izvezen 7.502.071 kilogram krastavaca kornišona ukupne vrijednosti 14.299.068 KM.

"Najviše je izvezeno u Njemačku, i to 4.993.818 kilograma vrijednosti 10.382.441 KM, zatim slijedi izvoz kornišona u Hrvatsku, i to 1.124.604 kilograma vrijednosti 1.892.378 KM, te Slovenija 954.593 kilograma vrijednosti 1.516.863 KM", stoji u ovim podacima.

Tokom 2020. godine izvezeno je 5.956.560 kilograma krastavaca kornišona vrijednosti 11.529.711 KM.

"U toku 2020. godine najviše je takođe izvezeno u Njemačku, i to 3.373.980 kilograma vrijednosti 6.761.208 KM", navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

S druge strane, tokom prošle godine su uvezena 3.832.133 kilograma krastavaca kornišona, ukupne vrijednosti 3.440.834 KM.

"Najviše je uvezeno iz Albanije, i to 2.971.151 kilogram vrijednosti 2.386.913 KM", podaci su UIO BiH.