Prvi put u historiji Jajce izlazi na tržište "smart city" proizvoda

09.04.2022. 08:14 / Izvor: Akta.ba
jajce pametna klupa
OTVORI GALERIJU

Viona je ideja koja je nastala kao odgovor na problem nepostojanja kvalitetnih izvora informisanja domaćih i stranih turista u malim bh. turističkim mjestima.

Ispred Zgrade BH Telecoma u Sarajevu nedavno je instalirana prva bosansko-hercegovačka pametna klupa “Viona – smart city spot” koju je dizajnirala arhitektica Amela Iskrić Hadžić iz Jajca.

Viona je ideja koja je nastala kao odgovor na problem nepostojanja kvalitetnih izvora informisanja domaćih i stranih turista u malim bosansko-hercegovačkim turističkim mjestima. Ona predstavlja spoj funkcija urbane pametne klupe i digitalnog info kioska s brojnim korisnim funkcijama.

Ako Vionu posmatramo kao urbani mobilijar s funkcijama digitalnog info kioska i pametne klupe, onda je ne tretiramo kao izum već kao naš odgovor na konkretan problem nesnalaženja turista u malim bosansko-hercegovačkim mjestima, kako urbanim kao što su Jajce, Počitelj, Blagaj tako i ruralnim poput planina i jezera u Bosni i Hercegovini.

"Od ideje koja je osvojila nagradu do realizacije prvog prototipa prošli smo trnovit put, s vrlo ograničenim domaćim resursima a sve to dodatno otežano restrikcijama tokom pandemije. Stoga mogu sa sigurnošću da kažem da sam izuzetno ponosna na svoj vrijedni tim mladih, pametnih i ambicioznih ljudi koji su dali svoj maksimum kako bi Viona ugledala svjetlost dana. Ovo je naš prvi model, a već radimo na nadogradnji i kreiranju pametnih digitalnih rješenja i u drugim sektorima osim turizam", priča nam arhitektica Amela Iskrić Hadžić.

klupa viona

Sasvim slučajno došla je na ideju za ovu svoju inovaciju, kako nam je rekla, veliki broj turista dolaze u Jajce i ne mogu pronaći baš sve potrebne informacije na jednom mjestu.

Ova pametna klupa itekako će olakšati boravak turistima u kraljevskom gradu Jajcu, ali i drugim gradovima.

"Na ideju sam došla živeći u Jajcu koje svake godine posjeti desetine hiljada turista i često sam bila svjedok situacijama u kojima turisti pitaju prolaznike pitanja poput: „Izvinite, gdje možemo jesti?“ ili „Čuli smo da imate jezera, ali kako možemo doći tamo?“ Dakle, turisti se nisu mogli snaći iako postoji mnogo informacija na internetu, info point, pa možemo onda zamisliti kako je to tek u drugim turističkim mjestima koji nemaju nikakav turistički servis. U tome je njena najveća razlika od konkurencije: to nije samo klupa, to je jedan turistički servis koji usmjerava turiste ka sadržajima koje neko mjesto nudi, a istovremeno vrši promociju domaćih ugostitelja, zanatlija, proizvođača eko hrane i suvenira, sve velikog touch screen-a. Osim toga, sistem je centraliziran, podaci se ažuriraju tako da ste sigurni da informacije koje dobijete putem Vione su 100% provjerene i tačne, za razliku od google pretrage i web stranica. Sadržaji koje su turisti najčešće pretraživali pokazuju da općine trebaju usmjeriti resurse u razvoj tih segmenata turističke ponude", kazala je Amela Iskrić Hadžić.

BH Telecom je prepoznao, podržao i nastavlja da sarađuje u razvoju ovog značajnog infrastrukturnog projekta koji promoviše i povezuje turističke znamenitosti Bosne i Hercegovine.

"Kada smo se prijavili na Start IT Up takmičenje BH Tech LAB platforme uopće se nismo nadali da će našu ideju prepoznati i valorizirati visokim 2.mjestom jedna od vodećih bosansko-hercegovačkih kompanija - BH Telecom. Konkurencija od preko 20 startup-a iz Bosne i Hercegovine je bila zaista jaka, a mi smo konkurisali samo s idejom, nekoliko lijepih 3D rendera i jakom željom da pokažemo da je turizam u Bosni i Hercegovini snažan resurs privrednog razvoja. U svijetu startup-a vrlo rijetko se dešava da investitori ulažu u ideje. Zato je posebno važno istaknuti da, kada niko nije vjerovao u našu ideju, BH Telecom nam je ukazao povjerenje, nagradio nagradom od 30.000 KM i time nam dao mogućnost da tu ideju realiziramo. Kada vam je neko poput BH Telecoma partner onda su vam sva vrata otvorena, mnogo je lakše naći svoje mjesto na tržištu i prezentirati se javnosti", istakla je ona.

JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca pružila joj je podršku u kreiranju sadržaja koji predstavljaju ovaj grad, te u samoj promociji Vione. Partner projekta je i Xiaomi Bosna i Hercegovina koji je također prepoznao potencijal u razvoju ovog proizvoda.

klupa viona

Domaći proizvod

Prva Viona klupa zaživjet će u Jajcu odakle je i potekla, a za njom vlada interes i drugih lokalnih zajednica.

"S ponosom mogu reći da su neke lokalne zajednice već pokazale veliko interesovanje i potrebu za našim proizvodom, i to dok prvi prototip još uvijek nije bio završen. Naša želja je da ipak prva Viona zaživi u našem gradu Jajcu odakle je i potekla, jer ovo je prvi put u historiji da Jajce izlazi na tržište „smart city“ proizvoda", rekla je.

Inovatori iz Bosne i Hercegovine na međunarodnim takmičenjima često osvajaju medalje, ali uprkos tome naša zemlja nalazi se tek na 75. mjestu na ukupnom globalnom inovacionom indeksu.

"U Bosni i Hercegovini je sve puno teže nego u zapadnim zemljama i u to smo se uvjerili. Najteže je napraviti prvi prototip, jer kao mladi startup nemate proizvodne kapacitete za to, a domaće velike firme koje mogu da realizuju vašu ideju ne žele da ometaju svoj proizvodni proces zbog jednog uzorka. Zato smatram da treba ulagati u razvoj tehnoloških parkova koji će služiti mladim inovatorima da razvijaju i testiraju svoje ideje. Bosna i Hercegovina ima pametne, obrazovane i mlade ljude kojima treba pružiti priliku da se dokažu", navela je Amela Iskrić Hadžić.

Uprkos brojnim izazovima i poteškoćama uzrokovanih pandemijom, tim mladih, obrazovanih i perspektivnih inženjera u saradnji s lokalnim firmama, koristeći se raspoloživim resursima na domaćem tržištu izveli su prvi prototip.

"Na kraju se želim još jednom zahvaliti BH Telecom-u i JU Agenciji Jajce, firmi Magnastil d.o.o i obrtničkoj radnji "Duraković" iz Gradačca koji su izveli konstrukciju Vione, Bizon Mediji iz Sarajeva na izradi software-a Vione, svom timu elektroinženjera na čelu s prof. Saidom Karaosmanovićem, dipl.ing.el. koji su svojim iskustvom, znanjem i vještinama pokazali da smo mi mladi u Bosni i Hercegovini itekako sposobni da s vrlo malo ulaganja i resursa napravimo proizvod koji može konkurisati vodećim svjetskim brendovima pametnih rješenja", kazala je na kraju našeg razgovora.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti