Kako do tisuću hektara pod maslinama u Hercegovini?

Na konferencijskom dijelu 23. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar, Vanjskotrgovinske komore BIH i Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM) održan je set predavanja pod nazivom "Aktualni trenutak uljarstva i maslinarstva u Bosni i Hercegovini", a na kojem su predstavljena dostignuća i perspektive ovog sektora.

Ispred Vanjskotrgovinske komore BiH okupljene je pozdravio dopredsjednik Vjekoslav Vuković koji je naglasio kako krize valja gledati kao priliku: "Želimo postati saveznici, zato smo na putu u europska udruženja. Postat ćemo uskoro dio velike obitelji što je važan korak za maslinarstvo Hercegovine."

Ogroman potencijal leži ovdje, naglasio je Vuković i iznio podatak o 29% samodostatnosti, naime, hercegovački uljari proizvedu 260.000 litara maslinovog ulja, dok je istovremeno uvoz na razini od 600.000 litara. Izvoz ulja na godišnjoj razini se kreće oko 10 tona.

Na pravom putu 

Marko Ivanković, direktor FAZ Mostar, naglasio je kako očekuje da će ovaj događaj postati tradicionalan "da uz naše Dane berbe maslina imamo dva relevantna događaja". Dodao je prvi čovjek Federalnog agromediteranskog zavoda kako je tu važna novoosnovana Hercegovačka udruga uljara i maslinara kojoj je zadaća raditi na zaštiti izvornosti i brendiranju.

"Želimo dostići 1.000 hektara pod maslinama" otkrio je Ivanković dio ambicioznog plana i aktualno čestitao Mirku Škregri na priznanju iz New Yorka za njegova ulja: "Njegova nagrada govori da smo na pravom putu", zaključio je.

Na konferenciji je svojevrsnu promociju doživio i novi predsjednik udruge HUUM, Josip Matić zvani Lolo, iz neumskog zaleđa, mjesta Broćanac, koji je iskreno i skromno rekao kako se maslina baš udomaćila u njegovom kraju te istakao želju: "Sanjam da se mi u Hercegovini primaknemo Istri", što je izazvalo simpatije okupljenih. 

Zamjenik direktora zadužen za biljnu proizvodnju i tehnologiju FAZ-a, Mario Leko prezentirao je presjek stanja maslinarstva u BiH.

Povijesni izvori govore kako je uzgoj maslina na tlu Hercegovine zabilježen još od 1. stoljeća prije Krista kada je ovim krajevima upravljala rimska imperija, a zabilježeni su i zapisi iz Otomanskog carstva. Trendovi pokazuju kako globalno zatopljenje pomiče područje uzgoja masline prema sjeveru, da se mijenja standard življenja koji utječe na potrošnju i navike kupaca, a svjedočimo i valu novih tehničkih mogućnosti koji donose nove dimenzije sektoru.

"Sve to valja uzeti u obzir kada se promišlja o razvoju maslinarstva u Hercegovini", naglasio je Leko.

Hercegovina povećala broj stabala maslina za gotovo 15 puta

Maslinama je danas pokriveno tek 0,03% Hercegovine, 350 hektara. "Najveći potencijal za daljnji razvoj leži u pašnjacima, zbog mogućnosti podizanja većih površina", dodao je Leko i iznio podatak da pašnjaka ima oko 100.000 hektara, a "među njima ima 10-ak tisuća u kojima je leži najveći potencijal razvoja".

Hercegovina - potentna maslinarska regija

Danas Hercegovina ima tek dva maslinika veća od 50 hektara, njih osam je većih od pet, te ostatak, 500 proizvođača je manjih (od 0.1 do 5 ha). Ukupno broje 87.000 stabala od kojih je danas 95% u punom rodu, koja daju 2 milijuna kilograma ploda u prosjeku godišnje.

Potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje iznosi 0,24 litre u BiH

Kada se gleda u sortiment, Oblica nosi 50%, a koju obilježava problem alternativne rodnosti zbog čega joj danas pada udio u suvremenim nasadima, gdje ju zamjenjuju introducirane talijanske ili hrvatske sorte - najčešće Leccino i Istarska bjelica.

Sve te masline prerade se u šest uljara - Mikulić, Ramljak, Neum, Murić, Jasenica i HPM (koji ima dva pogona, op.a), a podaci pokazuju kako trenutni kapaciteti prerade omogućuju da se svo ulje preradi u tri mjeseca rada, a što sugerira i prostor za napredak.

Kvaliteta ulja je visoka što potvrđuje činjenica da je najveći broj uzoraka pristiglih na ocjenjivanja u klasi extra djevičanskih. Ovdašnje organizacije imaju jasne ciljeve, rekao je Leko - dostići 1.000 hektara pod maslinama, promovirati potrošnju te raditi na povećanju broja maslinara i prerađivača.

Prostora dakako ima jer je potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika u BiH mala, na razini tek 0,24 litre godišnje.

"Hercegovina je vrlo potentna maslinarska regija, treba to iskoristiti" rekao je okupljenim maslinarima Josip Kelemen iz Zagreba, izvršni direktor Hrvatske akademije izvrsnosti masline i maslinovih ulja, koji je govorio o mogućnostima daljnjeg razvoja.

"Hrvatska može biti uzor, ali i partner. Valja ići s butik uljima prema svijetu. Ne količine, samo kvalitetu", naglasio je Kelemen i istakao važnost očuvanih, nezagađenih tala.

"Gotovo da trebamo biti sretni što u nekadašnjoj Jugoslaviji maslinarstvo nije bilo prepoznato, zato danas imamo nezagađena tla, za razliku od Italije i Španjolske”, zaključio je.

Ekološka proizvodnja - biti ili ne biti

Govornicu i pažnju okupljenih potom je preuzeo Đani Benčić, redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu i odmah otkrio svoj background: "Ja sam ponosan Istranin, jer se između ostalog tu zadržao i najstariji domaći naziv za maslinu - uljika", te naglasio kako valja razvoj maslinarstva Hercegovine usmjeriti prema uljima najviše kakvoće.

"Jao nama ako naše ulje padne na cijenu 5, 6 ili 7 eura. U tom slučaju možemo odmah početi krčiti maslinike", poentirao je profesor Benčić te objasnio da su naši konkurenti godinama značajno investirali u podizanje intenzivnih nasada u gustom sklopu, u kojima jedan traktorist dnevno obradi i do 60 hektara. Zato su konkurentni i mogu ići s niskim cijenama. Ali da se mi ne trebamo s njima na taj način boriti na tržištu.

"Naša ulja moraju biti između 15 i 20 eura", ocjenjuje Benčić i nastavlja da takav intenzivni uzgoj nema šanse u ekološkoj proizvodnji, što je nama prilika za budućnost. "Jedinstveno ulje", prilično je dramatično naglasio je ovaj predavač, objasnivši da jedinstvenost treba graditi na sortimentu, baš kao u vinskom svijetu, tako treba i u maslinarstvu, i kaže da je ključ u analizi.

"Valja nam analizirati sortiment Hercegovine, i daj Bože da nađemo nešto jedinstveno. Nešto za što možemo reći da imamo samo ovdje", navodi profesor. 

On se šire osvrnuo na talijanska i španjolska tla, u koja su, navodi, u nekoliko desetljeća više kemije ubacili, nego u nekoliko tisuća godina i sugerira kao to oni to neće priznati. "O tome u ekološkoj proizvodnji nema govora. Njihova su tla kontaminirana, naša nisu. Grijeh bi zato bio da naša tla zagadimo. Zato zadržite ekološki predznak. Jedinstveno i ekološki. Koliko tu budemo vjerodostojni toliko će nas cijeniti na globalnom tržištu”, kazao je i osvojio punu pažnju prisutnih maslinara.

"U super intenzivnom nasadu u okolici Cordobe (maslinarski centar svijeta u smislu površina, u Španjolskoj op.a.) prskaju masline od 18 do čak 30 puta na godinu. Kod nas je taj broj od 4 do 6 puta", ukazuje na razliku u pristupu koju su utvrdili njegovi studenti i zaključuje šekspirovski "ekološka proizvodnja je biti ili ne biti".

Hercegovački fenomen - i Gospa i maslina simbolom su mira

U navedeno valja povezati i prošlost kako bi dokazali dvo-milenijsku tradiciju, smatra Benčić. "Ovdje se nekada u rimsko vrijeme proizvodilo više nego je trebalo ovdašnjem stanovništvu, ulje je iz ovih krajeva išlo u druge dijelove svijeta. Kako iz Istre, Dalmacije, Italije, tako arheološki nalazi sugeriraju i iz Hercegovine" dodaje novu dimenziju strategiji profesor.

Valja stoga imati i analize. Znati i kakvoću proizvoda, da smo i time spremni za zahtjevna tržišta. "I još jedan moment ovdje imate" kaže Benčić za kraj izlaganja: "Fenomen Međugorja se savršeno uklapa u maslinarstvo. I Gospa i maslina simbolom su mira." 

Dok je makedonskog vranca bit će i dingača?!

Okupljenima su se predstavili projekti i nastojanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" iz Zagreba ispred kojeg je Jasna Bošnir održala kraće predavanje iz područja sigurnosti i kvalitete hrane. Ovaj je Zavod akreditiran je po više certifikata, a sve s ciljem zadovoljavanja normi i zahtjeva današnjeg tržišta.

"Potencijal suradnje nalazi se u EU projektima, poglavito onima koji imaju elemente međunarodne suradnje, na koje ćemo vjerujem moći aplicirati zajedničkim snagama", rečeno je u izlaganju.

Predstavljeni su njihovi brojni projekti, među kojima je najviše pažnje dobio onaj koji ima za cilj vrlo aktualnu temu - otkrivanje originalnosti proizvoda i krivotvorenja, ali i drugih nepravilnosti na tržištu hrane. O tome je više detalja dao Dario Lasić najviše iz domene ostvarivanja neetične ekonomske dobiti - otkrivanja patvorina u različitim kategorijama hrane s naglaskom na maslinova ulja.

Evo što BiH mora uraditi za razvoj maslinarstva i uljarstva

A prevare su brojne, od maslinovog ulja, meda, ribe, ali i vina. Pa takve primjere možemo naći i kod nas. Krivotvorenje, iskrivljavanje slike o mogućnostima proizvoda, falsificiranja, krivog označavanja. "Imamo primjer ulja koja iz Tunisa i Maroka dolaze na jug Italije gdje se prepakiraju i dalje prodaju kako talijanska", približio je Lasić.

Takve prevare će vrlo skoro moći sigurnije detektirati, pogotovo kada završe bazu izotopa koja će u bazama uzoraka označiti hranu proizvedenu u našem okruženju.

"Dok je makedonskog vranca bit će i dingača", citirao je predavač prigodno jednog pelješkog vinogradara, pa zaključio da bremenita vremena zasigurno donose i nove oblike prevara s hranom zbog čega treba biti dodatno oprezan.