Uzgoj smokve ima veliki potencijal u Hercegovini, ali klimatske promjene donose izazove

Uzgoj smokve u Hercegovini suočava se s novim izazovima koje donose sve izraženije klimatske promjene i duži sušni periodi, zbog čega stručnjaci ukazuju na potrebu prilagođavanja proizvodnje, efikasnijeg navodnjavanja i boljeg korištenja potencijala ove mediteranske voćarske kulture. O ovim temama razgovarano je na radionici koju je organizirao Federalni agromediteranski zavod Mostar.

Radionica posvećena uzgoju smokve već godinama okuplja stručnjake i proizvođače, a ovogodišnjem izdanju prisustvovalo je oko 40 uzgajivača.

Šef Odsjeka za voćarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Miro Barbarić kazao je da je jedan od ciljeva ovakvih susreta proizvođačima približiti nova saznanja o uzgoju smokve i ukazati na mogućnosti koje pruža ova voćarska kultura.

"Želimo potaknuti mlade uzgajivače i mlade agronome da se više posvete našoj mediteranskoj biljci koja je prilagođena ovdašnjim terenima, ali je pomalo zanemarena. Smokvu ne treba promatrati samo kroz njezin plod, već i kroz mogućnosti dodatne prerade i stvaranja različitih proizvoda, poput pekmeza i drugih prerađevina", kazao je Barbarić.

Put od podizanja nasada do ozbiljnijih prinosa zahtijeva vrijeme i ulaganja. Prema Barbarićevim riječima, smokva značajnije počinje rađati tek nakon nekoliko godina, zbog čega proizvođači moraju računati na period razvoja nasada prije nego što proizvodnja postane finansijski opravdana.

"Biljka u značajnije plodonošenje ulazi tek u trećoj ili četvrtoj godini, zbog čega je potrebno strpljenje i odgovarajuća njega kako bi se ostvarili kvalitetni prinosi. Smokva uvijek pokazuje svoje potencijale, ali kako bi proizvodnja bila financijski opravdana, potrebno je proći određeno razdoblje ulaganja i razvoja nasada. Također, za ozbiljniju proizvodnju potrebno je imati površine veće od tri duluma kako bi se nasad mogao smatrati proizvodnom cjelinom", dodao je.

Za uspješnu proizvodnju, kako je istakao, nije dovoljna samo kvalitetna sirovina. Važno je pronaći i odgovarajući način da proizvod dođe do krajnjeg kupca, dok dodatnu mogućnost za proizvođače predstavlja prerada smokve.

Barbarić navodi i da su uzgajivači danas znatno informiraniji te da koriste savremene tehnologije, dok nova znanja mogu usvajati kroz stručna predavanja, savjetovanje sa stručnjacima i različite digitalne platforme.

Kada je riječ o rasprostranjenosti proizvodnje, teško je izdvojiti jedno područje Hercegovine kao vodeće. Prema njegovim riječima, gotovo svaka hercegovačka općina ima najmanje jednog ozbiljnijeg proizvođača smokve.

Sušni periodi počinju sve ranije

Poseban dio radionice bio je posvećen utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Aida Kohnić, diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva te magistrica zaštite bilja, ukazala je na potrebu efikasnijeg navodnjavanja i prilagođavanja proizvođača promijenjenim vremenskim prilikama.

"Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Sušna razdoblja više nisu ograničena samo na sedmi i osmi mjesec, nego se pomiču i prema ranijim mjesecima. Zato je važno da proizvođači i struka zajednički rade na pronalasku rješenja i strategija koje će nam omogućiti lakšu prilagodbu budućim izazovima", istaknula je Kohnić.

Dostupnost vode predstavlja značajnu prednost za poljoprivrednike, ali samo navodnjavanje nije dovoljno. Potrebno je pravilno upravljati količinama vode te istovremeno pratiti stanje zemljišta i hranjivih materija. Neadekvatno korištenje vode, upozorila je Kohnić, ne mora rezultirati boljom proizvodnjom, zbog čega su važna ulaganja u kvalitetne sisteme navodnjavanja.

Suša, prema njenim riječima, ostaje jedan od najvećih problema. Ni nedavne padavine nisu bile dovoljne da se zemljište u potpunosti oporavi, što otežava pripremu za jesenju sjetvu, ali se posljedice osjećaju i u drugim segmentima poljoprivredne proizvodnje, uključujući uzgoj smokve.

Toplotni valovi ostavili trag na plodovima

Ovogodišnja sezona donijela je i pojavu koju Kohnić, kako je navela, ranije nije zabilježila tokom 26 godina rada u agronomiji – fiziološko zrenje smokve na stablu.

"Kao proizvođačica smokve, koja ima dva duluma nasada, ove sam godine zbog učestalih toplinskih valova primijetila sve više prirodno osušenih plodova na stablima. Pozitivno je što nije bilo značajnijih šteta od uobičajenih štetnika, poput stjenica, koje inače mogu oštetiti plod i smanjiti njegovu tržišnu vrijednost", kazala je.

Ovogodišnja radionica Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar okupila je oko 40 uzgajivača, a fokus je, osim na proizvodnji smokve, bio na razmjeni iskustava između struke i proizvođača te traženju načina za prilagođavanje uzgoja sve zahtjevnijim klimatskim uslovima.