Proljetna sjetva u BiH uz dovoljno sjemena, ali i izazove klimatskih promjena

Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi početi u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu. Ipak, poljoprivrednici se i ove godine suočavaju s nizom izazova, među kojima su klimatske promjene, ovisnost o uvozu sjemena, neregistrirana proizvodnja sadnica te potreba za snažnijom stručnom i institucionalnom podrškom proizvođačima.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za Fenu navode da se ove godine očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno istim kao i prethodnih godina, dok proizvođači trenutno obavljaju pripreme i čekaju optimalne vremenske uvjete i stanje zemljišta.

Prema podacima ministarstva, nema značajnijih poteškoća u nabavci repromaterijala.

''Prema našim saznanjima nema poteškoća pri uvozu i dostupnosti sjemena i sadnog materijala na lokalnom tržištu, jer su dobavljači izvršili nabavku repromaterijala za sjetvu'' - navode iz ministarstva.

Dodaju da kontrolu kvaliteta sadnog materijala provode Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, dok fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima vrše kontrolu pošiljki prilikom uvoza.

Rukovodilac Odjeljenja za sjemenarstvo, rasadničarstvo i zaštitu zdravlja bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu Berina Bašić ističe da je upotreba certificiranog sjemena ključna za stabilnu i sigurnu proizvodnju.

''Upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala veoma je važna jer garantira sigurnost same proizvodnje, osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i otpornost na bolesti, što rezultira sigurnijim i većim prinosima'' - kazala je Bašić.

Istovremeno upozorava na dugogodišnji problem neregistrirane proizvodnje voćnih sadnica.

''Takva proizvodnja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima, a kvalitet sadnog materijala je upitan jer nema službenog nadzora. To može dovesti i do pojave i širenja karantinskih štetnih organizama'' - navela je Bašić, dodajući da sve veći broj proizvođača zbog toga odustaje od proizvodnje, dok je za 2026. godinu najavljeno i zatvaranje voćnog rasadnika Srebrenik, važnog za proizvodnju autohtonih sorti voća u BiH.

Prema riječima pomoćnice ministra u Sektoru za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona Mande Oršolić, rokovi proljetne sjetve sve manje zavise od kalendara, a sve više od temperature tla.

''Sa sjetvom se može početi kada se sjetveni sloj tla zagrije na oko deset stepeni Celzijusa. Zbog opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva nepoželjno je sjetvu započinjati prije početka aprila'' - kazala je Oršolić.

Dodala je da se posljednjih godina, zbog sušnih perioda, sve više prilagođavaju rokovi sjetve.

''Ogledi su pokazali da kukuruz i suncokret bolje podnose ranije rokove sjetve, dok soja daje bolje rezultate u kasnijoj sjetvi, jer se tako izbjegava cvjetanje i oplodnja u vrijeme najvećih vrućina'' - navela je.

Na području Posavskog kantona, kako je kazala, na tržištu je dostupan širok izbor sadnog i sjemenskog materijala, posebno za ratarsku proizvodnju.

''Ratarska proizvodnja se odvija na najvećem dijelu površina i ujedno je najintenzivnija, pa je pokrivenost sjemenom i najveća. Od sadnog materijala voća dostupne su vrste poput jabuke, kruške, šljive i lijeske, dok je za veće količine sadnica trešnje, višnje, kajsije, breskve i dunje potrebno unaprijed najaviti količine'' - rekla je Oršolić za Fenu.

Proljetni radovi podrazumijevaju i niz zaštitnih mjera protiv bolesti i štetočina.

''Proljetna zaštita zasniva se uglavnom na preventivnim tretmanima herbicidima, fungicidima i insekticidima, dok se kod voćnih kultura posebna pažnja posvećuje suzbijanju lisnih uši, savijača, cvjetojeda i osica, te bolesti poput kovrčavosti lista, pjegavosti i pepelnice'' - pojasnila je.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona navode da optimalni rokovi sjetve zavise od vrste biljke i njene osjetljivosti na kasne mrazeve, dok dostupnost sadnog materijala u velikoj mjeri zavisi od uvoza jer Bosna i Hercegovina nema razvijenu proizvodnju sjemenskog materijala.

Također upozoravaju na smanjenje količine padavina posljednjih godina, što dodatno utječe na planiranje sjetve.

''Uočava se trend smanjenja zaliha vode u zemljištu, zbog čega je potrebno ranije obaviti sjetvu kako bi biljke iskoristile raspoloživu vlagu'' - navode iz ministarstva.

Fejzo Begović iz Poljoprivrednog zavoda Tuzlanskog kantona upozorava da klimatske promjene već značajno utječu na rokove sjetve.

''Ništa više nije i neće biti kao prije. Rokovi će se pomjerati i do 15 do 20 dana ranije ili kasnije nego što je to bilo ranije'' - naveo je Begović.

Dodao je da je jedan od najvećih problema i nekontrolirana proizvodnja sadnog materijala.

''Na tržište dolaze sadnice koje daju tek oko 20 posto planiranog prinosa, iako se na njih troši mnogo novca i vremena'' - upozorio je.

Ističe i da se proizvodnja voća i povrća sve više seli u plasteničke i stakleničke prostore, dok uzgoj na otvorenom postaje sve rizičniji zbog klimatskih promjena.

Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcioni materijal poljoprivrednih biljaka može uvoziti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija.

Uvoznik mora biti upisan u registar dobavljača i imati saglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok fitosanitarni inspektori na granici provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i porijeklo sadnog materijala.

Cilj takvog sistema kontrole je sprečavanje unošenja i širenja karantinskih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike ekonomske štete u poljoprivrednoj proizvodnji.

Stručnjaci ocjenjuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala i efikasne podrške poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.