Digitalna ekonomija kao snažan pokretač ekonomskog razvoja jedne zemlje

Digitalna ekonomija, koja obuhvata primjenu informacionih tehnologija i upravljanje različitim podacima je na globalnoj razini u procvatu i postala je jedna od snažnih poluga promocije ekonomskog rasta zemalja širom svijeta.

"Bitno je istaći da u teorijsko-konceptualnom aspektu analize digitalne ekonomije ne postoji konsenzus u akademskoj zajednici, niti unificirani standard šta ona obuhvata. U akademskim istraživanjima termin digitalna ekonomija prvi put je upotrebljen 1996. godine od strane američkog IT konsalting eksperta Tascotta u izvještaju o prilikama i rizicima u epohi mrežne inteligencije, a vladine institucije prvi put u zvaničnim dokumentima termin upotrebljavaju u Sjedinjenim Državama 1998. godine u izvještaju Ministarstva trgovine o rastućoj digitalnoj ekonomiji. Od tada do danas obim istraživanja u oblasti digitalne ekonomije je konstantno rastao proširujući saznanja i unaprjeđujući shvatanje o digitalnoj ekonomiji", pojasnio je za portal Akta.ba Anes Hrnjić, viši asistent na Katedri za menadžment i organizaciju i rukovodilac Centra za razvoj karijere Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.​

On je kazao da je današnji pogled na ekonomiju potrebno promatrati u dva oblika i to: digitalna ekonomija kao ICT (eng. information computer technology) usluge i proizvodnja, ali i digitalna ekonomija koja je isprepletena sa drugim dijelovima ekonomije kao što je prodaja ili platformska (mrežna) ekonomija koja je u načelu podržana od strane ICT i ne može biti odvojena od drugih industrija ili poslovnih procesa koji se odvijaju u njima.

Novi trendovi i start-up ideje

Hrnjić pojašnjava da je razvojem digitalne ekonomije došlo do pojave novih trendova i start up ideja, te da veliki broj kompanija koje su svoje poslovne modele bazirale na digitalnoj ekonomiji su dobro poznate široj javnosti kao što su Google, Apple, Microsoft i Amazon.

"Stoga, prilike i prednosti digitalne ekonomije uključuju promociju i širu upotrebu interneta u kojem je evidentan dramatičan porast investicija u tehnologiju, ali i potražnja za hardwareom, tehnološkim istraživanjima, softwareom, uslugama, digitalnoj komunikaciji itd", pojasnio je.

Ono što je bitno istaći i u kontekstu Bosne i Hercegovine kako kazuje Hrnjić, jeste da digitalna ekonomija predstavlja priliku za razvoj digitalnih dobara i usluga koje je mnogo lakše i bez većih ulaganja plasirati na tržišta, pa čak i ona koja su geografski udaljena jer se razmjena odvija u virtualnom okruženju.

"Nema više potrebe da tradicionalnim posjećivanjem prodajnih lokacija sa ciljem kupovine dobara ili plaćanja usluga, većina trgovačkih lanaca i drugih kompanija prodaje svoje proizvode i usluge online tako da ukoliko, primjerice, želite ići u kino, možete kupiti kartu preko Interneta i downloadovat je na smartphone ili izvršiti transakciju plaćanja računa putem online bankarstva na web stranici vaše banke. Digitalna ekonomija također doprinosi većoj transparentnosti ekonomskih tokova novca jer se transakcije evidentiraju online tako da ne postoji potreba za gotovinskim plaćanjem što indirektno smanjuje obim sive ekonomije i korupciju", rekao je.

Prijeti li nestanak tradicionalnih radnih mjesta? 

Polovina kompanija predviđa da će tehnologijski razvoj u određenoj mjeri smanjiti broj njihovih stalno zaposlenih radnika, a roboti će ukloniti 800 miliona radnika s njihovog trenutnog posla širom svijeta.

"Održavanje visokog nivoa zadovoljstva poslom i motivacije zaposlenih bit će važno za kompanije koje nastoje na adekvatan način rješavati nadolazeće izazove radne snage jer će im to omogućiti lakši prijenos i transformaciju uz zadržavanje dragocjenog iskustva svojih radnika i stečenog znanja tokom radnih zadataka prije promjene", naglasio je Hrnjić, dodajući da u situacijama kada mašina zamjenjuje čovjeka, rezultat je s vremenom ekonomski rast i povećanje zaposlenosti jer prema dosadašnjim istraživanjima inovacije ne smanjuju, nego povećavaju zaposlenost.

"Procjenjuje se da veliki broj poslova koji će postojati 2030. još nije ni izmišljeno. Zapitajte se da li smo prije 10 godina imali social media menadžere, influensere, digitalni marketing, online bankarstvo i prodaju i odgovor je će biti jasan da mi živimo digitalnu transformaciju i njen utjecaj je neminovan na naše svakodnevne živote, ali jako je teško prognozirati konačni ishod ovog procesa. Iz prethodno navedenog, možemo zaključiti da određena tradicionalna radna mjesta neće nestati, ali za očekivati je da se intenzivira upotreba tehnologije tako da nećemo se svi trebati osposobiti za računalne inženjere, ali u različitim sferama biznisa potrebno je pratiti trendove razvoja tehnologije i aplicirati ih kako bi se efektivnije i efikasnije odvijao rad u organizacijama", poručio je.

Hrnjić smatra da mi u BiH teško da možemo očekivati radikalne inovacije ili adekvatnu prilagodbu novim zahtjevima digitalne ekonomije iz razloga jer su vrlo niska ulaganja u obrazovanje i inovacije.

"Digitalna ekonomija i transformacija su zapravo velika prilika za bolje ekonomsko pozicioniranje u širim razmjerima na regionalnom, pa i globalnom nivou, ali i prijetnja ukoliko prilagodba novim zahtjevima ne bude adekvatna i blagovremena tako da je pred zakonodavcima, poslovnom i akademskom zajednicom dosta posla u ovoj sferi u BiH ukoliko želimo doista imati razvijenu digitalnu ekonomiju koja će biti konkurentna i odgovoriti zahtjevima savremenog poslovnog tržišta", zaključio je Hrnjić za portal Akta.ba.

E.S.