Mnogo teorijskog znanja i podataka, a bez svrhe i konkretne primjene

Djeca u Bosni i Hercegovini su bez funkcionalnog znanja, a u Unsko-sanskom kantonu i po razred i po ispod prosjeka. Alarmantni su to podaci istraživanja provedenih u oblasti obrazovanja. Struka upozorava na gorući problem - mnogo teorijskog znanja i podataka, a bez svrhe i konkretne primjene. Reforma je neophodna.

Svako drugo dijete u našoj zemlji nema funkcionalnu pismenost i ne može iz jednostavnog teksta izvući reduciranu informaciju. Ovo je alarmantan podatak istraživanja koji je zabrinuo mnoge.

"Kada bismo izdvojili jedno dijete iz 6. razreda osnovne škole i tražili da poronađe vezu svih predmeta šta im je zajedničko - ne samo ono, i jedan naučnik bi imao problem da sve te pazle stvori u jednu sliku“, kaže Šejla Bjelopoljak, članica Ekspertne grupe kurikularne reforme u USK-u.

Istraživanja su pokazala da imamo loš kvalitet obrazovanja i da uvijek postoji konitinuirana potreba za usavršavanjem i obrazovanjem, a što bi se trebalo realizirati kroz obrazovni sistem.

"BiH u prosjeku prema PISA istraživanjma i OECD-u zaostaje tri godine, a USK u pojedinimn dijelovima još razred i po iza prosjeka BiH - to jesu alarmantni podaci i jedan ozbiljan zločin prema djeci“, tvrdi Namir Ibrahimović, voditelj Obrazovne reforme u USK-u.

Svjesni vlastite odgovornosti, u Ministarstvu obrazovanja USK-a pokrenuli su kurikularnu reformu kojom će se cijeli nastavni proces prilagoditi djeci.

"Ako očekujemo da djece kritično razmišlja, kreativno pronalazi, kako da dolazi do zaključaka u vezi sa svojom okolinom i svojim znanjem - mi moramo mijenjati metode“, ističe Bjelopoljak.

Belmana Trivunić voditeljica je Stručnog tima za oblast geografija-društvo: "Fokus je dijete - ne sadržaj koji ćemo mi ispričati, ispredavati, propitati i ocijeniti. Dijete koje danas uči razmjer - da taj razmjer iz matematike poveže i sa biologijom. Morat ćemo mijenjati ne može biti više - ja to neću, nisam to učio“.

Jednosmjerna isporuka obimnih lekcija iz udžbenika bit će zamijenjena praktičnim pričama i iskustvima.

"To je jedan proces koji će trajati, ali činjenica da smo zakotrljali to, da smo svjesni kapaciteta naše djece i neiskorištenosti - nama je poticaj“, dodaje Trivunić.

Pomoćnica ministra obrazovanja USK-a Azra Šulić podsjeća kako je Ministarstvo nosilac svih aktivnosti i svih troškova: "Trenutno sarađujemo sa OSCE-om, koji nam je osigurao platformu kroz koju imamo mogućnost da direktno pratimo izradu kurikuluma“.

Prva eksperimentalna primjena ove reforme planirana je za narednu godinu, a do tada će edukaciju završiti svi nastavnici u Unsko-sanskom kantonu.