Jasmin Hošo: Ostajem privržen ideji slobodnih tržišta

Ono što nam se danas dešava, dešavalo nam se i u prošlosti. Ekonomske krize nisu bile rijetkost. Često su rezultat implozije cijena imovine ili velikih deprecijacija valuta na deviznom tržištu. Uz devizne krize tako se često se veže pojam bankovne krize koja dovodi do visokih troškova koje snose porezni obveznici. 

Ne tako davno, osamdesetih godina prošlog stoljeća, Japan je postigao visoke cijene nekretnina i dionica, a isti slučaj se onda preslikao na susjedne azijske zemlje i neke evropske. Kroz historiju imamo i slučajeve devalvacije odnosno slabljenje nacionalne valute na deviznom tržištu. Danas živimo novu konceptualnu dinamiku.

"Generacije koje su rođene iza 90-tih godina imaju kratku memoriju. Oni imaju memoriju smartphona i svega onoga što je modernizam. Mnogo manje su fokuirani na to šta je bilo u prošlosti. Vrlo je teško mlade naučiti na ono što se danas zove nova konceptualna dinamika. Eksperimentalna neizvjesnost. Vidimo da svi pokušavamo tražiti rješenje, a niko nema pravi odgovor za rješenje.  Niko nije imao pravi odgovor na krizu kada je u pitanju covid, a sada i rat u Ukrajini.  Zbog svega toga se između ostalog još suočavamo i dalje sa poteškoćama u nabavnim lancima", kazao je Jamin Hošo profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i direktor kompanije "Tondach Bosna i Hercegovina" d.o.o. u prezentaciji na temu "Nova konceptualna dinamika u odnosima Italije i BiH".

Manjak sirovina, ali i problemi u snabdijevanju gasom postali su jedan od ključnih problema sa kojima se susreću privrednici zbog trenutne krize.

"Bio sam prošle sedmice u Italiji i čuo sam da imaju problem nabave resursa. Tako imamo i primjer gasa. Kada govorimo o tome svi pokušavaju naći najbolje moguće rješenje", dodao je Hošo.

Biznis pomaže društveni napredak

Rješenje se još uvijek ne nazire, a bez biznisa nema ni društvenog razvoja. 

"Ljudi često promatraju biznis iz perspektive materijalnog, a ne posmatraju biznis kao društveni napredak. Bez biznisa nema plaćanja poreza. Država ne izvozi, već preduzeća. Država piše samo brojeve izvoza", istakao je profesor.

BiH je zemlja koja je atraktivna za ulaganja stranih kompanija stoga nam trebaju ljudi koji će širiti dobre priče i pokazati stranim kompanijama da smo siguran partner.

"Ova zemlja treba pokazati da može preživjeti bez donacija Svjetske banke i bilo koga drugog, jer nije parazit, već treba da se povezuje sa drugim zemljama i proizvodi proizvode za svjetsko tržište. Ova zemlja to može.", poručio je Hošo.

Iako se mnogo govori o regionalizaciji tržišta profesor Hošo se zalaže za ideju slobodnih tržišta.

"Ostajem privržen ideji slobodnih tržišta i mislim da je to nešto što može pomoći BiH. Naša zemlja treba osnaživati izvoz, trgovinu i investicije.", zaključio je.

E.O.