Povećanje prosječne plate u BiH 2025: Da li radnici zaista osjećaju bolji standard?

Prosječna neto plata po zaposlenom u BiH u posljednjih godinu dana, odnosno od februara 2024. do februara 2025. godine, povećana je za 168 KM.

Ovo pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, kojimа se navodi da je u februaru 2025. godine, prosječna neto plata u BiH iznosila 1.506 KM, dok je u februaru 2024. iznosila 1.338 KM.

Inače, prosječna plata u 2024. godini u BiH bila je 1.381 KM, što znači da je u februaru ove godine prosječna zarada veća od toga za 125 KM.

Sve djelatnosti koje svojim podacima pokriva Agencija za statistiku BiH, a tiču se zaposlenih i njihovih zarada, imale su povećanje plate u prethodnih godinu dana.

Ipak, neke djelatnosti bilježe povećanje plate za više od 200 KM.

Tu prednjači pružanje usluga smještaja te priprema i usluživanja hrane, čiji su zaposleni, ako je vjerovati podacima, u roku od godinu dana dobili povećanje od 236 KM.

Naime, prosječna neto plata u navedenim djelatnostima u februaru ove godine iznosila je 1.122 KM, dok je u isto vrijeme 2024. godine ona bila 886 KM.

U grupu "200+" po pitanju povećanja prosječne neto plate ušli su i zaposleni u djelatnostima umjetnost, zabava i rekreacija, čija je plata za godinu dana povećana za 219 KM, pa je u februaru tekuće godine iznosila 1.330 KM, kao i zaposleni u oblasti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (iznajmljivanje i davanje u zakup; posredovanje pri zapošljavanju; putničke agencije i slično), koji su imali prosječnu platu od 1.354 KM, ili 211 KM više nego u isto vrijeme prošle godine.

U istoj grupi su i radnici u trgovinama na veliko i malo i oni koji se bave popravkom motornih vozila i motocikala, a njihova prosječna zarada je bila 1.270 KM, što je za 202 KM više nego u isto vrijeme prije godinu dana.

Tu su i radnici u djelatnostima građevinarstva, a njihova prosječna plata u odnosu na februar 2024. veća je za 201 KM i iznosi 1.206 KM.

Najveću prosječnu neto platu na kraju februara 2025. imali su zaposleni u oblasti informacija i komunikacija, u iznosu od 2.069 KM, što je za 158 KM više nego prošle godine.

Odmah iza njih su oni koji se bave finansijskim djelatnostima i osiguranjem, 1.967 KM, te oni koji rade u oblastima javne uprave i odbrane, te socijalnog osiguranja, 1.882 KM.

Značajnije povećanje, bar prema statističkim podacima, imali su i oni koji se bave stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (reklame i propaganda; veterinarske djelatnosti; pravne i računovodstvene usluge; savjetovanje…), čija je prosječna neto plata bila 1.713 KM, odnosno 195 KM više za godinu dana.

Zaposlenima u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite od februara do februara plata je prosječno porasla za 138 KM i bila je 1.824 marke, dok je onima u obrazovanju povećana za 168 KM, pa je sada 1.496 maraka.

Najmanje rastuća prosječna plata zabilježena je u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, koja je u februaru ove godine iznosila 1.875 KM, što je za samo 44 KM više nego godinu ranije u istom mjesecu.

Na osnovu svega navedenog ključno pitanje koje se postavlja je da li su zaposleni zaista osjetili povećanje plate koje smo predstavili u prethodnim redovima?

"Bez obzira na to što je u pitanju povećanje iznosa prosječne neto plate, ovakvu promjenu ne možemo nužno tumačiti kao promjenu nabolje jer se radi o nominalnom povećanju. Ako ga korigujemo za inflaciju, onda ćemo dobiti realno povećanje neto plate", kaže profesor dr Denis Berberović s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ali ni kada bismo uključivanjem inflacije dobili to realno povećanja plate, Berberović smatra da ni to nije dovoljno da kažemo da li je zaista došlo do povećanja standarda u BiH.

"To govorim jer se postavlja pitanje potrošačke korpe i koje izmjene cijena su se tu desile u posmatranom periodu. Ima ovdje još faktora, kao što je kumulativna inflacija, povećanje plata u javnom sektoru, itd. Da ne govorim o nematerijalnim faktorima povećanja životnog standarda kao što su pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i ostalo. Inflacija je najviše pogodila prehrambeni sektor, i ona je tu veća od prosječne inflacije. Zato smatram da povećanje prosječne plate nominalno za 168 KM nije rezultiralo povećanjem standarda. Možda čak nemamo ni zadržavanje istog standarda od prošle godine", zaključio je Berberović za "Nezavisne novine".