Vozom iz Sarajeva ne može se ni po BiH, a kamoli na more

Bosna i Hercegovina nije u potpunosti uvezana željezničkim saobraćajem iznutra, kao što nije povezana ni sa susjedstvom u smislu redovnih linija. Kao razlozi takvog stanja zvaničnici navode migrantsku krizu, neisplativost određenih linija i nemogućnost dogovora sa kolegama iz okruženja.

Umjesto toga i dalje ćemo imati voz Sarajevo – Čapljina sa presjedanjem putnika u autobuse na jugu Hercegovine za njihov dalji razvoz prema krajnjim destinacijama, spore i neudobne autobusne linije koje će povezivati centar države sa Unsko-sanskim kantonom, a Bihać sa Banjom Lukom, Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom.

Troškovi naknade ključna prepreka

Prema riječima Enesa Čovrka, stručnjaka za željeznički saobraćaj sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, problem uspostave linije Sarajevo – Ploče je nesposobnost kreiranja ugovora o putničkom prijevozu na toj relaciji između dvije željezničke uprave – Željeznica Federacije BiH (ŽFBiH) i Hrvatskog željezničkog putničkog prijevoza (HŽPP).

"Željeznice Federacije BiH su istovremeno upravitelj željezničke infrastrukture na području Federacije BiH i pružalac usluga prijevoza za sve željezničke prijevoze. Hrvatske željeznice su organizovane kao holding kompanija u kojoj usluge željezničkog putničkog prijevoza obavlja dio holdinga koji se zove HŽPP", pojašnjava Čovrk.

Ključne prepreke za kreiranje i realizaciju ovog ugovora su, dodaje, troškovi naknade za korištenje željezničke infrastrukture. Oko 25 kilometara u Republici Hrvatskoj – od granice do Ploča za putničke vozove, rješavanje pitanja vuče međunarodnog voza u smislu čija lokomotiva i čije osoblje će to da radi i usklađivanje tarifa/cijena za prijevoz putnika prema relativnom učešću u prijevozu.

"Međunarodni voz za Ploče ukinut je 2012. godine, kada je došlo do strahovite kampanje ukidanja međunarodnih vozova u regionu i šire, a ključan problem u to vrijeme je bila promjena tarifne politike Hrvatske kojom se išlo na slobodno formiranje tržišnih cijena za korištenje željezničke infrastrukture od svih operatera, jer je službena politika Hrvatske u to vrijeme bila da nema sufinansiranja troškova željezničke infrastrukture", kaže Čovrk.

Posljedice za sve vrste prijevoza u Bosni i Hercegovini bile su ogromne, a putnički prijevoz se nikada nije oporavio od tog šoka, jer jednostavno nije bilo finansijskih mogućnosti da se plaća naknada koja inače za operatora, neprofitabilnu uslugu gura u dodatni minus.

Pregovori vođeni više puta

Ulaskom u Evropsku uniju, Hrvatska je u obavezi da provodi EU Acquis iz oblasti željeznica, gdje jasno postoji obaveza izdavanja licenci za lokomotivsko osoblje tipa A i B što podrazumijeva poznavanje pruge i poznavanje korištenja određenog vučnog sredstva, a što može uzrokovati dodatno ograničenje kod mogućnosti rada voza bez izmjene lokomotive i lokomotivskog osoblja između Željeznica Federacije BiH i Hrvatskog željezničkog putničkog prijevoza.

"Prije nekoliko godina sam na jednom stručnom skupu u Zagrebu rekao da smo u 30 godina prošli put od jedinstvenog funkcionisanja dok je bila jedna država, bez obzira na republike, jer se rukovodilo principom funkcionalnosti jedinstvenog sistema, a ne administrativnim granicama, preko komunikacije dvije države do komunikacije dva kontinenta", pojašnjava Čovrk.

Iz Željeznica Federacije BiH pojašnjavaju da su tokom ove godine više puta vođeni pregovori između njih i Hrvatskih željeznica o uspostavi željezničkog putničkog saobraćaja na pomenutoj relaciji u vrijeme ljetne sezone. Međutim, ističu, dogovor nije postignut jer je i ovaj put izostao interes hrvatske strane. Konkretno, iz Hrvatskih željeznica odbijaju da učestvuje u naknadi za korištenje vozova Željeznica Federacije BiH na području od Čapljine do Ploča.

Iz Hrvatskog željezničkog putničkog prijevoza kažu da interes za obnovu međudržavne linije postoji, te da su obje strane zainteresirane za nastavak saradnje.

"U tijeku su razgovori vezani uz ponovno uvođenje vlakova u promet između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", navodi se u odgovoru Ivane Čubelić iz Hrvatskog željezničkog putničkog prijevoza (HŽPP).

Isti cilj, ali različiti stavovi

Što se tiče ponovne uspostave međuentitetske linije Sarajevo – Banja Luka i dalje do Bihaća, odgovorni navode da su Željeznice Federacije BiH spremne ponovo uvesti putničku liniju Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo, ukoliko interes za uvođenjem iskažu i Željeznice Republike Srpske. Ukoliko se ponovo uspostavi ova putnička linija, Željeznice Federacije BiH očekuju da će biti sufinansirana u skladu sa Zakonom o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja.

"Prema pomenutom Zakonu, osim Vlade Federacije BiH koja je kao vlasnik i osnivač obavezna obezbijediti finansiranje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog i kombinovanog saobraćaja, i svi kantoni koji iskažu interes za saobraćanjem ovih vozova na određenom području, dužni su učestvovati u sufinansiranju željezničkog putničkog saobraćaja, jer se održavanje ovih linija ne može pokriti samo prodajom putničkih karata", navodi se u odgovoru Službe za odnose sa javnošću Željeznica Federacije BiH.

Kada su u pitanju Željeznice Republike Srpske, iz ovog preduzeća kažu da zajedno sa svojim partnerom Željeznicama Federacije BiH obavljaju prijevoz različitih vrsta robe, te da međunarodna linija u sklopu prijevoza robe u teretnom prometu do i iz Luke Ploče nesmetano funkcionira.

"Što se tiče putničkog prijevoza na ovoj relaciji, iz HŽPP-a su odlučili da više nisu spremni učestvovati u zajedničkom dogovoru u okviru saobraćanja vozova koji su do tada saobraćali na relacijama Sarajevo – Zagreb, Sarajevo – Ploče i Sarajevo – Beograd iz razloga što Hrvatska ulazi u EU i što će restrukturirati željeznički sistem, te se prilagoditi novom sistemu liberalizacije tržišta", pojašnjava Aleksandra Simić, referent za odnose sa javnošću Željeznica Republike Srpske.

Od tada nema interesa za uspostavljanje putničkog saobraćaja, ali iz Željeznica Republike Srpske su optimisti i očekuju da će se završetkom procesa restrukturiranja Željeznica Republike Srpske steći svi potrebni uslovi za ponovnu uspostavu međuentitetskog saobraćaja.

Vratiti liniju prema Krajini

Kada je riječ o migrantima, za koje se navodi da su najčešći korisnici međuentitetskih željezničkih usluga, Simić napominje da su se Željeznice Republike Srpske u suradnji s entitetskim MUP-om u prethodnom periodu suočavale s velikim prilivom migranata, te da je to jedan od glavnih razloga zbog čega su, u dogovoru sa Željeznicama Federacije BiH, privremeno odustali od linije Sarajevo – Banja Luka – Bihać.

"Tokom svog puta ka Zapadnoj Europi, mijenjajući različite vidove transporta, migranti su se često zadržavali na stanicama, prenoćište tražili u napuštenim vagonima i željezničkim objektima, praveći materijalnu štetu. Često su napadali i uznemiravali željezničko osoblje i putnike. Sa istim problemom suočavale su se i Željeznice Federacije BiH", navodi Simić u svom odgovoru.

Iz Resora željezničkog, vodnog i vazdušnog saobraćaja pri Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske kažu da Ministarstvo smatra da su stvoreni preduvjeti za promet na ovoj pruzi, a ako željeznice pristanu, nema prepreka za uspostavu linije.

Dodaju, na kraju, da je uspostava međudržavnih linija stvar dogovora između operatera, na temelju ekonomske isplativosti.