Problematika Trgovske gore na dnevnom redu međunarodnog sastanka: BiH otkriva karte u Beču

Predstavnici BiH će naredne sedmice u Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, prezentovati stavove o namjerama Hrvatske da na Trgovskoj gori, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, te iznijeti argumente zbog kojih je ta ideja neprihvatljiva.

Riječ je, naime, o preglednom sastanku s fokusom na Zajedničku konvenciju sigurnog zbrinjavanja potrošenog goriva i radioaktivnog otpada na koju je potpis stavilo gotovo 90 država, a na spisku su i BiH i Hrvatska. Sastanci se, prema kalendaru, održavaju svake tri godine, a predstojeći je zapravo trebalo da bude 2020, ali je pomjeren zbog pandemije virusa korona.

Predsjedavajući domaćeg Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti u vezi sa skladištenjem radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević za “Glas” je podvukao da je pregledni sastanak, koji počinje 27. juna i traje dvije sedmice, dobra prilika da BiH iskaže svoje stavove, te prezentuje kojim potezima, ali i ponašanjem sa one strane Une nije zadovoljna.

"Predstavićemo javno probleme i sumnje koje imamo u vezi sa radovima na hrvatskoj strani. Napravili smo ranije izvještaj, postavili 11 pitanja Hrvatskoj. Nismo zadovoljni odgovorima na četiri, pet pitanja i tražili smo da se o tome raspravlja na plenarnim sjednicama u Beču, ali vidjećemo koliko će biti prostora. Iako su problemi poznati, moramo stalno da ih stavljamo na dnevni red i podižemo na viši nivo", istakao je Dizdarević.

U prezentaciji, pojasnio je, imaju mogućnost da izraze svoje stavove prema odgovorima druge države na koju su se pitanja i odnosila. 

"I na šestom preglednom sastanku 2017. potencirali smo ovaj problem. Moramo razgovarati i isticati šta je to sa čim se ne slažemo, zbog čega. U šta smo uključeni, a u šta ne. Treba nam diplomatija", kazao je.

Još postoji mogućnost, dodaje, da Hrvatska postigne dogovor sa Slovenijom i da radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo ostaju na sadašnjoj lokaciji kod Krškog.

"Razlog je što Slovenija namjerava da gradi novi objekat i da ga završi do 2033. godine, uz sami sadašnji objekat kod HE. Po sadašnjim standardima ne mogu dobiti dozvolu za gradnju ako neće riješiti i otpad", istakao je Dizdarević, podsjećajući da je hrvatska strana, ipak, povukla dosta poteza s ciljem izgradnje skladišta na Trgovskoj gori, odnosno lokaciji bivše kasarne “Čerkezovac”.

Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva jer se nalazi uz samu granicu i u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a poseban akcenat je na činjenici da bi, odlaganjem tog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, bilo ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Hrvatska je vlasnik pola NE "Krško" u Sloveniji i trebala bi veoma brzo da preuzme svoj dio otpada, ali postoje naznake da će još nekoliko godina na toj lokaciji biti skladišten radioaktivni otpad, kao i istrošeno nuklearno gorivo.

Nova posjeta

Emir Dizdarević je potvrdio da će dio članova Ekspertskog tima, nakon preglednog sastanka u Beču, ponovo otići na Trgovsku goru i vidjeti koje informacije, o sadašnjim i planiranim radovima na toj lokaciji, mogu da dobiju od hrvatskih kolega. S druge strane, pokrenute su prve aktivnosti, a s ciljem analize zemljišta u okolini Novog Grada, u slivu Une, jer je riječ o istom sastavu i karakteristika.