U susret izborima: Provjerava se ima li ponovo mrtvih na biračkim spiskovima u BiH

Na glasanju na općim izborima u Bosni i Hercegovini prije dvije godine Dražen je u Tuzli na biračkom spisku pronašao svog djeda Dragutina. Ostao je šokiran, jer mu je djed preminuo 1980. godine.

Pored djeda Dragutina, na biračkom spisku su bila imena i drugih članova porodice koji su preminuli prije više od 12 godina.

Od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Dražen je tražio da ispravi grešku i ona je uklonjena sredinom prošle godine.

"Zatekao sam i pokojnu tetku i pokojnu babu na biračkom spisku", kaže Dražen za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Primjer preminulih članova Draženove porodice koji su bili na biračkim spiskovima nije usamljen.

Prema evidenciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine do sada je ustanovljeno više od osam hiljada umrlih osoba na biračkim spiskovima.

U ovoj državnoj instituciji za RSE potvrđuju da je veći dio osoba "uklonjen iz tih evidencija".

Zbog dugogodišnjeg problema koji se odnosi na to da se preminuli nalaze na biračkim spiskovima, nevladina organizacija "Pod lupom", koja nadgleda izbore, je šest mjeseci uoči održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine, počela provjere nepravilnosti koje se odnose na biračke spiskove.

Prema njihovoj evidenciji, kako je potvrđeno za RSE, od početka ove godine, odnosno za protekla tri mjeseca, pronašli su 'novih' hiljadu osoba koje su preminule, a koje bi se mogle nalaziti na biračkim spiskovima.

Od Centralne izborne komisije, kantonalnih i entitetskih MUP-ova su zatražili informaciju da li se na centralnom biračkom spisku nalaze te osobe.

Provjere u 70 općina i gradova

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt nametnuo 26. marta jednim dijelom će regulisati i dugogodišnji problem u vezi biračkih spiskova.

Izmjenama će se omogućiti elektronska identifikacija birača i elektronsko brojanje glasova kako bi se smanjile zloupotrebe na biračkim spiskovima.

Pored toga, izmjenama će biti obuhvaćeni i birački odbori.

Prema riječima Zorana Petoša, iz "Koalicije pod lupom", najveći broj preminulih je bio u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH i to u Kantonu Sarajevo.

Čak 390 osoba su u ovom kantonu preminule od početka godine i ova nevladina organizacija traži provjeru da li se i koliko ovih osoba nalaze na centralnom biračkom spisku.

Centralni birački spisak je evidencija građana Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo.

Prema evidenciji Koalicije, u Banjaluci je zabilježeno 247 preminulih osoba i za njih se traže provjere.

Iz "Koalicije pod lupom" upozoravaju i na probleme neprijavljivanja smrti, posebno osoba koje su preminule u inostranstvu.

"Ne dođe informacija u matične urede iz tih zemalja, i dalje postoje još ljudi koji imaju preko 100 godina, a koji se nalaze na biračkim spiskovima, jer nema dokaza o činjenici smrti da bi se te osobe mogle izbrisati iz evidencije", kaže za RSE Zoran Petoš iz "Koalicije pod lupom".

Na problem neprijavljivanja smrti ukazali su i u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Za RSE navode da se radi o "osobama koje potiču iz ruralnih sredina, a koje nemaju rodbinu, koja bi tu smrt i prijavila".

Pojašnjavaju da su tri institucije – opštinski matični uredi, ministarstva unutrašnjih poslova i Agencija za identifikaciona dokumenta (IDDEEA) dužne prijaviti umrle i nove punoljetne osobe na vrijeme za ažuriranje centralnih biračkih spiskova.

Šta kažu iz MUP-ova?

Osim od Centralne izborne komisije, "Koalicija pod lupom" zatražila je provjere o umrlim osobama od kantonalnih i entitetskih MUP-ova.

U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska i deset kantonalnih MUP-ova.

RSE je svim policijskim tijelima poslala upit o tome da li imaju informaciju u vezi toga da li se preminuli nalaze na biračkim spiskovima.

Tri od deset kantonalnih ministarstava su poslali odgovor do zaključenja teksta.

Tako je iz MUP-a Kantona 10, rečeno kako "nisu upoznati da li na biračkim spiskovima ima umrlih osoba", te da "nisu upoznati ni sa određenim zloupotrebama biračkih spiskova".

Čovjek gleda kandidatske liste na jednom od glasačkih mjesta za opšte izbore u BiH, Sarajevo, oktobar 2018.

Prema podacima "Koalicije pod lupom", 68 osoba je preminulo od početka godine, zbog čega su zatražili provjeru od policije da li se ove osobe nalaze na biračkim spiskovima.

"Te provjere su u toku", kažu za RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona 10, jednog od deset kantona u Federaciji BiH.

I Ministarstvo unutrašnjih poslove Kantona Sarajevo provjerava informacije dostavljene iz "Koalicije pod lupom", navodi se u odgovoru iz ove institucije za RSE.

Poručuju i da "uredno ažuriraju biračke spiskove".

U odgovoru za RSE iz MUP-a Tuzlanskog kantona, provjerava se da li se 42 osobe preminule osobe nalaze na biračkim spiskovima, broj koji je utvrdila "Koalicija pod lupom".

Provjere su tražene i za MUP Zapadnohercegovačkog kantona gdje je preminula 91 osoba.

Šta kažu u izbornim komisijama?

Od 2017. godine Općinska izborna komisija Lukavac, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, počela je sa ažuriranjem biračkog spiska, kaže za RSE predsjednica gradske izborne komisije Lukavac, Izeta Bajrić.

"Puno je bilo umrlih osoba od 2017. do danas. Neki dan su me obavijestili da na jednom mjestu ima jedan malo veći uzorak osoba koje su umrle u 2023. godini", kaže Bajrić za RSE.

Krajem aprila, dodaje Bajrić, imat će informaciju koliko je ukupno umrlih osoba na spisku, jer se trenutno rade provjere. Ranijih godina imali su slučajeva da su im na biračkim spiskovima ostajale osobe sa greškom u imenu ili prezimenu, navodi ona.

Ni u Općini Kostajnica, na zapadu BiH, kako su rekli iz općinske izborne komisije, nisu imali problema sa biračkim spiskovima na kojima se nalaze umrle osobe.

Jedini problem koji su evidentirali, kako navode za RSE, je da se na tim spiskovima nalaze osobe koje više ne žive u BiH, a imaju prijavljeno mjesto prebivališta.

"Tih soba je jako mnogo", kažu za RSE u izbornoj komisiji Kostajnice.

Ustanovljene i neujednačenosti u matičnim uredima

Osim problema sa biračkim spiskovima, i neprijavljivanjem smrtnim slučajevima, "Koalicija pod lupom" u svom istraživanju je do sada ustanovila i određene neujednačenosti u matičnim uredima.

Te neujednačenosti, kako kaže Zoran Petoš, odnose se na to da se upisivanje smrti ne vodi jednako u Federaciji i Republici Srpskoj.

"Upisivanje smrti određene osobe se u Federaciji upisuje prema mjestu boravka, a u Republici Srpskoj prema mjestu smrti i tu dolazi do određenih komplikacija", kaže Petoš za RSE.

To potvrđuju i u ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona 10. Za RSE navode da se u njihovim kantonu smrt osobe konstatuje prema mjestu posljednjeg prijavljenog prebivališta.

Prema podacima CIK-a na Općim izborima 2022. godine evidentirano je 776 umrlih osoba, dok je na lokalnim izborima 2020. godine broj umrlih bio 578 osoba.

Zloupotrebe "umrlih" na biračkim spiskovima

Centralni birački spisak redovno se ažurira, ali je nemoguće isključiti mogućnost pojave umrlih na tim biračkim spiskovima, kažu u Centralnoj izbornoj komisiji za RSE, upozoravajući na problem zloupotrebe sa imenima umrlih na izborima.

CIK je takve zloupotrebe evidentirao i na proteklim općim i lokalnim izborima.

Zloupotrebe su, kako navode, radile političke stranke i nezavisni kandidati na način da su krivotvorili potpise umrlih za glasove.

Bivši član Centralne izborne Komisije BiH Vehid Šehić za RSE kaže kako je problem "glasanja umrlih na izborima problem i članova biračkih odbora".

"Bilo je, čak, u mom mandatu u jednoj općini 200 umrlih, a nama nije prijavljeno", kaže Vehid Šehić (fotografija iz 2013.godine, FOTO: Mihdat Poturović RFE/RL)

"Oni su ti koji su najodgovorniji, a koji glasaju u ime umrlih i tu će biti ovim tehničkim izmjenama posebne sankcije za takve nesavjesne članove biračkih odbora", kaže Šehić za RSE.

Dodaje i kako matični uredi ne poštuju Izborni zakon, već ga zloupotrebljavaju.

"Bilo je, čak, u mom mandatu u jednoj općini 200 umrlih, a nama nije prijavljeno. Za vrijeme mog mandata u CIK-u bio sam na jednom biračkom mjestu, ustanovio sam sedam umrlih osoba, za dvoje je potpisano da su glasali i to treba ukinuti", kaže Šehić.

Na posljednjim lokalnim izborima 2020. godine bilo je više od 1.000 krivotvorenih potpisa osoba za koje je provjerama utvrđeno da je riječ o "umrlim".

A na općim izborima 2022. godine taj broj krivotvorenih potpisa umrlih osoba iznosio je 535.

Sve zloupotrebe prijavili su kako državnom, tako i entitetskim tužilaštvima.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za RSE su kazali kako su u proteklom periodu procesuirani predmeti koji se odnose na izborne nezakonitosti.

Nezakonitosti su obuhvatale, između ostalog, "donošenje popunjenih glasačkih materijala na glasačko mjesto, obavljanje glasanja u ime drugih osoba", navode iz Tužilaštva BiH.

Ove izborne nezakonitosti, dodaju iz ove pravosudne institucije, dogodile su se na području Novog Grada i Brčko Distrikta.

U Agenciji za statistiku BIH nema podataka o broju umrlih za 2023. godinu. Posljednji podaci na njihovoj zvaničnoj stranici su iz 2021. godine.

Istovremeno, entitetski zavodi za statistiku imaju podatke za 2022. godinu, prema kojima je u ova dva entiteta ukupno preminulo oko 40.000 osoba.

U Brčko Distriktu postoje podaci i za 2023. U ovoj administrativnoj jedinici u BiH je u toj godini preminulo više od 1100 osoba.