UN: COVID pogoršao finansijsku situaciju za više od polovine domaćinstava u BiH

Rezultati trećeg vala istraživanja “Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini”, kojeg su proveli UNDP i UNICEF tokom februara i marta, predstavljeni su jučer u Sarajevu.

Istraživanje procjene uticaja COVID-19 na domaćinstva periodično se provodi od 2020. godine i pokriva oblasti fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi, pristupa uslugama, ekonomske situacije, načine zadovoljenja osnovnih potreba u krizi, obrazovanja i online učenja, međuljudske odnose i dobrobit, javne percepcije odgovora na krizu i upotrebe interneta, e-trgovine i digitalnih usluga.

Podaci dobijeni istraživanjem na reprezentativnom uzorku od 1.802 domaćinstva pokazuju kontinuirani negativan uticaj krize na one koji su već ranjivi, poput ljudi koji žive ispod granice siromaštva.

Posebno alarmantno je prijavljena pogoršana finansijska situacija u 52 posto anketiranih domaćinstava, što je značajan porast u odnosu na 43,6 posto, prijavljenih u prethodnom talasu istraživanja.

Izvještaj je zabilježio povećanje siromaštva, duga, smanjenje unosa hrane i pogoršanje nejednakosti, koja opetovano najviše pogađa najranjivije.

Čak 62,7 posto ispitanika koji su izjavili da su smanjili potrošnju hrane, bili su pripadnici različitih ranjivih grupa.

Rezidentna koordinatorica UN u BiH Ingrid Macdonald upozorava da treće istraživanje domaćinstava pokazuje da je potrebno hitno poduzeti mjere kako bi se ublažili pogoršani socio-ekonomski utjecaji koje osjećaju građani širom Bosne i Hercegovine zbog pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini.

"Tokom prošle godine, od februara 2021. do marta 2022. godine vidjeli smo porast stope siromaštva i zaduženosti, dok su se povećale nejednakosti između onih koji imaju pristup resursima i onih koji nemaju", istakla je.

Izrazila je posebno zabrinutost što se već sada bilježi još dalje pogoršanje finansijske i ekonomske situacije na globalnom nivou te u Bosni i Hercegovini, uz rapidnu eskalaciju inflacije, posebno cijena hrane i goriva.

"Na primjer, službeno povećanje cijena hrane i bezalkoholnih pića u maju 2022. godine premašilo je 30 posto u odnosu na isti period prošle godine u Federaciji BiH. Ovo najviše utiče na najugroženije ljude u društvu. Za vlasti je imperativ da poduzmu hitne mjere socio-ekonomske pomoći, posebno s obzirom na zimu koja je na pomolu", naglasila je Macdonald.

Vršilac dužnosti rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Stephen Kinloch-Pichat istakao je da podaci u tom izvještaju pokazuju da se društveni i ekonomski uticaji pandemije COVID-19 još uvijek osjećaju i da su dodatno pojačani nedavnim porastom cijena hrane i energije.

"Kao što sada jasno vidimo, negativni utjecaji pandemije COVID-19 upotpunjuju već postojeću krhkost u BiH. Kako bi se nadoknadio gubitak otpornosti u javnoj i privatnoj sferi, neophodno je ulagati u sistematsku i robusnu socijalnu zaštitu, mreže socijalne zaštite i pružaoce javnih usluga", naglasio je Kinloch-Pichat.

Mentalno zdravlje je kroz nalaze istraživanja identifikovano kao jedna od oblasti u kojima se stanovništvo suočava s problemima, pri čemu je 35,6 posto ispitanika izrazilo zabrinutost zbog svog sve lošijeg mentalnog zdravlja, koje se manifestuje kao izgaranje, strah, anksioznost i nedostatak sna.

Kriza izazvana COVID-19 uzela je neproporcionalan danak ženama. Na tržištu rada, sektori sa najvišim stopama zaposlenosti žena doživjeli su najveći gubitak radnih mjesta. Povećane potrebe za brigom o djeci tokom zatvaranja predškolskih i školskih ustanova dodatno su opteretile zaposlene majke, pri čemu je 63,3 posto žena prijavilo značajan porast obima kućnih poslova. Tako je 70 posto žena koje imaju domaćinstva sa djecom reklo da su, kao posljedica pandemije, morale da posvete djeci više vremena nego inače.

Nalazi istraživanja pokazuju da je pristup obrazovanju bio težak tokom pandemije, posebno za najugroženiju djecu. Razlozi zbog kojih je prelazak na online nastavu bio izazovan najvećim dijelom se odnose na probleme u organizaciji i nižem kvalitetu interakcije učenika i nastavnika u online okruženju.

Odsustvo tehnoloških uređaja ili njihovo zajedničko korištenje više članova domaćinstva za rad na daljinu, učenje i domaće zadatke pokazalo se posebno stresnim.

Podaci pokazuju korelaciju između pogoršane materijalne situacije u domaćinstvima i negativnih posljedica po porodice i djecu u pogledu ishrane, eskalacije nasilja i uticaja na mentalno zdravlje na porodice i djecu.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Rownak Khan tvrdi da je pandemija imala značajan uticaj na pristup osnovnim uslugama, uključujući zdravstvo i obrazovanje za djecu, porodice i mlade.

"Tokom ovog istraživanja, ukupna situacija i pristup uslugama su počeli da se poboljšavaju, ali pristup još uvijek nije jednak za sve. Istraživanje u BiH je potvrdilo globalni problem pogoršanja mentalnog zdravlja, što zahtijeva više pažnje, posebno kod djece i adolescenata", istakla je Khan.

Naglasila je da su tokom perioda oporavka potrebni zajednički napori da se poboljša pristup zdravlju, uključujući mentalno zdravlje, obrazovanje i socijalne usluge sa posebnim fokusom na najugroženije porodice i zajednice.

Izuzetno zabrinjava podatak da više od četvrtine svih anketiranih osoba razmišlja o odlasku iz BiH. Taj procenat je, kako je rečeno, porastao sa 24 na 26 posto između dva talasa istraživanja.

UN agencije se obavezuju da će raditi zajedno i na sinhronizovan način kako bi podržale izgradnju otpornijeg društva, omogućile dijalog sa svim partnerima u društvenoj sferi i osigurale potpuni oporavak kako niko ne bi bio izostavljen, poručeno je.