Doček turista: Kakvu sliku šalju vrata turističkih destinacija u BiH?

Brojni turisti ovih dana borave u Sarajevu. Njihov dolazak jednim dijelom je povećan i zbog SFF-a. Iako se odnedavno provode mnoge kampanje kako bi se povećao broj turista u BiH, s druge strane ne radi se mnogo na dočeku turista, između ostalog ni kada su u pitanju vrata turističke destinacije.

Vrata turističke destinacije u slučaju Sarajeva su aerodrom, željeznička stanica, autobuska stanica i cestovni ulazi u grad .

"Vrata turističke destinacije su jako važna jer kreiraju prvu stvarnu impresiju o turističkoj destinaciji. Vrata turističke destinacije nisu samo ulazna tačka, one su i prva stanica na kojoj turisti očekuju informacije, upute, razmjenu novca, uključivanje u funkcionalan gradski transport. E sad, ako kod nas obiđete prethodno pobrojana vrata turističke destinacije, vidjećete da se malo o tome vodi računa. Aerodrom je djelimičan izuzetak", kazao je za Akta.ba Denis Berberović, docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Postoji jedno vrlo jednostavno pravilo u marketingu generalno, pa tako i marketingu turističkih destinacija - promotivne aktivnosti dolaze nakon kreiranja turističkog proizvoda, a ne prije ili tokom kreiranja istog, dodao je. Turistički proizvod nije samo destinacija koja se može posjetiti, bilo da je u pitanju grad, muzej, ili planina.

"Turistički proizod podrazumijeva i cijelu turističku infrastrukturu. To znači imati razvijenu transportnu mrežu prilagođenu turistima, turističku signalizaciju, info punktove, mjenjačnice, višejezične infromativne materijale, aplikacije namijenjene turistima, posebne lokalne ponude za turiste, adekvatne ponude smještajnih kapaciteta, prateće sadržaje, itd. Ako to nije uređeno, evo recimo u Sarajevu, a promovišemo grad kao turističku destinaciju, onda sami sebi stvaramo problem. Jer, šta je turistička promocija? To je obećanje turistima da će im u Sarajevu biti lijepo. Kroz promociju kreiramo očekivanje na strani turista. Ako zbog nepostojanja turističke infrastrukture to obećanje ne ispunimo, tj isporučimo turistički proizvod koji je ispod očekivanja, dobićemo nezadovoljne turiste. Ne samo da se neće vratiti, već će u vremenu društvenih mreža instanto, često i u real time-u, podijeliti svoje loše iskustvo i tako odbiti potencijalne nove turiste", pojasnio je Berberović.

Denis Berberović, docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

Međunarodni aerodrom Sarajevo nije adekvatno povezan sa gradskom jezgrom

Aerodorom Sarajevo je jedan od glavnih ulaza u grad koji nema čak ni pješački prelaz za turiste. Iako Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi kontinuiran rast poslovanja po svim parametrima u povezivanju aerodroma sa gradom je urađeno jako malo.

"To je stari problem koji se ne rješava. Dok su aerodormi po svijetu (pri tome ne mislim na velike i luksuzne aerodrome) povezani sa gradskom jezgrom taksi prevozom, autobusima, pa i vozovima koji idu svakih 15 minuta, naš aerodrom nije adekvatno povezan ni autobusom. O vozu ili preskupom taksi prevozu da ne govorimo. Apsurdno je da su turisti na neki način zarobljeni na aerodromu jer pješke ne mogu izaći sa aerodroma. Nema pješačkih staza, trotoara, nema ni pješačkog prelaza. Dakle, turistima preostaje samo ili hodanje uz veoma prometnu magistralnu cestu ili pretrčavanje iste sa ogromnim koferima, tako da je samo pitanje vremena kada će neko nastradati. Kakvu sliku o uređenju turističke destinacije šaljemo u svijet? Kakvu sliku o sigurnosti turista šaljemo u svijet!? A da ne govorimo o uređenju šireg lokaliteta aerodroma - kanali, korov, divlji prodavači voća i povrća... Nakon tih prvih dojmova svaka promocija pada u vodu, troškovi promocije plaćeni novcem građana postaju uzalud potrošen novac. A govorimo o milionskim iznosima", istako je docent.

Iz Aerodroma Sarajevo su nam kazali da cestovni prelaz nije samo u njihovoj nadležnosti.

"Kao što vam je poznato, u kompleks Međunarodnog aerodroma Sarajevo ulazi se sa magistralnog puta M17 Sarajevo – Brod na Drini. Zbog ove činjenice, pitanje saobraćajne signalizacije , njeno projektovanje, postavljanje I obilježavanje je u nadležnosti Direkcije za ceste FBIH i KS. Cestovni pristup za putnike, ali i druge posjetioce aerodroma Sarajevo, nije samo u našoj nadležnosti, nego bi se trebao rješavati zajednički uz već gore spomenute subjekte.  Postojeći pješački prelaz ispunjava sve tehničke uslove i omogućava pristup ulazu u kompleks aerodroma", kazala nam je Belma Čureković, stručna saradnica za komunikaciju i informisanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Dodala je da je trenutno u izradi nekoliko projekata čija se implementacija očekuje uskoro, a to su :

• Projekat magistralne ceste M17 Sarajevo – Brod na Drini što je u nadležnosti J.P. Ceste FBIH
• Raspisivanje tendera za izgradnju kružnog toka na raskrsnici XII I A transverzale ( što će ujedno biti I novi ulaz u kompleks Međunarodnog aerodroma Sarajevo ) – nadležnost Ministarstva saobraćaja KS
• Mi smo završili idejni projekat novog saobraćajnog rješenja unutar kompleksa aerodroma te ćemo uskoro podnijeti zahjev za izdavanje urbanističke saglasnosti.

• 

   

Zašto nadležni ne vode računa o vratima turističke destinacije?

Nadležni nisu poveli računa o ovome još uvijek. Nema ni dugoročnog planiranja, za 20 ili 30 godina, a to su i dodatni razlozi.

"Ne vodi se računa o tome zato što se zapošljavaju nekompetentni ljudi, koji uglavnom nemaju relevantno iskustvo ni naobrazbu iz turizma. Ali su zato podobni i vrlo poslušni. Zato što kod onih koji obnašaju vlast planiranje se radi maksimalno za period od četiri godine, koliko im mandat traje. Tu nema dugoročnog planiranja, za 20 ili 30 godina, što bi u slučaju turističke infrastrukture bilo potrebno. Da bi se ozbiljni, strateški pomaci napravili, potrebno je izaći iz zone vlastitih interesa i interesa stranke koja ih je postavila, i raditi a biti svjestan da plodove vlastitog rada neće možda ubrati, pa čak možda ni doživjeti. Ali to je priroda javnog posla i javne funkcije. To je mentalni sklop modernog političara koji je svjestan da javna funkcija znači služenje društvu. Kod nas je prisutan mentalni sklop feudalnog političara koji javnu funkciju vidi kao priliku za vlastito bogaćenje. Eto to su razlozi što nadležni ne vode računa", smatra Denis.

Transfer od aerodrome do grada nije nimalo jeftin taksijem, a autobus je neredovan. Ovim šaljemo ružnu sliku turistima već na samom ulasku u Sarajevo.

"Sa žaljenjem moram reći da šaljemo ružnu, ali realnu sliku. Šaljemo sliku neuređenog, divljim neokapitalizmom razorenog sistema koji samo na papiru postoji, ali gdje u stvarnosti svako radi šta hoće. Odgovornog upravljanja nema. Svaki turista svojim boravkom na par dana postaje dio tog neuređenog sistema. Naravno da se nećete osjećati prijatno i opušteno, a što je u suprotnosti sa suštinom turističkog putovanja. To se ni najboljom promocijom ne može kamuflirati", naglašava Denis.

Mnogo je stvari o kojima trebamo povesti računa kako bismo turistima poslali bolju sliku i dali razlog da se ponovo vrate u našu zemlju.

"Prije svega to je uređenje aerodroma i njegovog šireg lokaliteta, uvezivanje sa gradskim transportom, arhitekturno i hortikulturalno uređenje autobuske i željezničke stanice, uvođenje turističkih infopunktova na vratima turističke destinacije sa informacijama o turističkim mikrolokalitetima, smještajnim kapacitetima, gastro ponudom, transportnim mogućnostima unutar i van grada, razmjeni novca, potrebno je zatim uvođenje i unaprijeđenje detaljne turističke signalizacije kako na vratima grada tako i po cijelom gradu, kreirati digitalne sadržaje i informacije potrebne turistima. Prilikom svega toga neophodno je imati u vidu ko su nam ciljni turisti,  kako bi sve navedeno njima prilagodili. E tek onda ćemo doći do toga da turisti ne kažu samo "Sarajevo je lijep grad“ (što je posljedica razvoja grada a ne rada nadležnih za turizam), već, "Sarajevo je odlična turistička destinacija“ ili “Sarajevo ću preporučiti dalje kao turističku destinaciju“ (što bi bila posljedica rada nadležnih za turizam)", zaključio je Berberović.

E.O.