Usvojen Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je danas Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Kako je navela ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Aleksandra Nikolić, novi zakon uvodi mehanizme koji će dići nivo dostupnosti visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

"Ovim zakonom je dato pravo studentima na javnim visokoškoslkim ustanovama da plaćaju školarinu obročno u toku studijske godine, posebno za svaki semestar. Zakon, također, daje mogućnost zaključivanja studentskog ugovora o radu za redovne studente u vrijeme studiranja, te osigurava diverzitet i dostupnost saradničkog osoblja, kao i veći kvalitet i unapređenje studijskih programa”, istakla je između ostalog ministrica Nikolić. Isto tako, ovim zakonom studentima su omogućeni razvnovrsni oblici nastave, kao i dualni studiji, gdje će oni kroz precizno definisani nastavni proces, koji će se odvijati i na univerzitetu i u kompaniji, sticati i vrlo važna praktična znanja, odnosno, izgrađivati vještine i kompetencije u skladu sa zahtjevima poslodavaca.

Po pitanju zakonskih odredbi koje se tiču finansiranja studentskih aktivnosti, ministrica Nikolić je navela da je uključeno i finansiranje krovne studentske organizacije (SPUS), te studentskog aktivizma, naučno-istraživačkog, umjetničko-istraživačkog rada, kao i njihove sportske i kulturne aktivnosti.

Sve diplome izdavat će se na BHS i engleskom jeziku, a studentima će biti osigurano i niz drugih digitalnih usluga. Ovaj zakon prepoznaje i certificirane programe cjeloživotnog učenja, kao i takozvanu „mikrokvalifikaciju“, odnosno kratki-mikro integralni program sa ishodima učenja koji doprinose unapređenju vještina, kompetencija u svrhu personalnog razvoja studenata, a sve s ciljem poboljšanja njihove zapošljivosti.

Osnovni cilj zakona o visokom obrazovanju je stvoriti institucionalni okvir koji će omogućiti transformaciju i ojačati tekući proces digitalizaciju visokog obrazovanja, što će dovesti do stvaranja savremenog eko-sistema nauke, visokog obrazovanja, inovacija i poduzetništva, uz objedinjavanje infrastrukture, ljudi, inicijativa i institucija u mrežu koja integrira fizički i kibernetički prostor, omogućavajući harmoniziranje sa evropskim prostorom visokog obrazovanja. U tom smislu, focus je na jačanju autonomije, ali i odgovornosti visokoškolskih ustanova, a posebno je naglašena tzv “treća misija” univerziteta koja podrazumijeva jačanje aktivnosti koje unapređuju kvalitet života, kako pojedinca, tako i zajednice.

Treba istaći da je i u članovima koji se odnose na Strategiju visokog obrazovanja KS, te na strategije razvoja pojedinih visokoškolskih ustanova došlo do promjena kojima se traži obaveza preciznog praćenja, izvještavanja i evaluacije, te formiranja plana korektivnih mjera ako dođe do odstupanja u izvršenju Strategije. Na ovaj način Ministarstvo zadržava efektni mehanizam indirektne kontrole, nadzora te se rad visokoškolskih ustanova čini transparentnijim i otvara se mogućnost da se na osnovu iskazanih rezultata prati i ocjeni stvarni kvalitet visokoškolskih ustanova. Također, ovo dozvoljava pravnu autonomiju visokoškolskih ustanova koja, u suštini počiva na njihovoj društvenoj odgovornosti.

Po pitanju odredbi koji se odnose na process studiranja, konačnim tekstom zakona definirani su ispitni rokovi, prenos 12 ECTS bodova, kao i mogućnost da student koji obnavlja godinu može slušati predmete iz sljedeće godine ako ne prelazi 30 ECTS bodova. Dodatno je definirano i kada prestaje status studenta, te da 20 posto najboljih studenata koji plaćaju školarinu dobivaju status redovnih studenata koji ne plaćaju školarinu u datom ciklusu obrazovanja...

Ministrica Nikolić podsjetila je da je javna rasprava na Nacrt ovog zakona trajala 45 dana i da je Ministarstvo, na čijem je čelu, uz pomoć Univerziteta u Sarajevu, u okviru javne rasprave organiziralo četiri okrugla stola. Prema njenim riječima, upućen je poziv na 30 adresa, različitih interesnih grupa s pozivom da se uključe u javnu raspravu i pošalju svoja mišljenja, prijedloge i amandmane.

"Univerzitet u Sarajevu je napravio internu raspravu koja se vodila na nivou organizacionih jedinica, a onda je Senat usvojio amandmane koji su nama dostavljeni. To znači da iza tih amandmana stoji akademska zajednica UNSA. Nakon završene javne rasprave imenovana je komisija, čiju su osnovu činili članovi skupštinske komisije za obrazovanje, a pozvani su i predstavnici akademske zajednice i studenata“, podsjetila je ministrica Nikolić.

Objasnila je i da je rasprava bila obimna, kao i da su pristigla 302 prijedloga amandamana od 14 organizacija, te da je od ovog broja usvojeno njih 136.

"Treba naglasiti da je većina odbijenih amandmana već inkorporirana kroz druge amandmane, najčešće Univerziteta u Sarajevu, jer su oni bili najprecizniji, nadetaljniji. Odbačeni su amandmani koji nisu bili u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH, kao i neki amandmani koji su diskriminirali druge grupe. Veliki broj odbačenih amandmana su bili prijedlozi koji ne trebaju da se tretiraju ovim zakonom, nego podzakonskim aktima ili internim aktima visokoškolske ustanove", navela je ministrica Nikolić.

Pojašnjavajući uvažene primjedbe, dodala je da ih je najviše bilo na Član 3., koji sadrži definicije, te se zahvalila onima koji su svojim prijedlozima učinili ovo zakonsko rješenje mnogo bolje.

"Sve preporuke Gender centra Federacije BiH koje govore o jednakopravnosti i zastupljenosti oba pola u strukturama odlučivanja uključene su u niz članova. Također, članovi koji se odnose na Savjet Ministarstva pretrpjeili su određene izmjene, pa je struktura članstva izmijenjena, dodati su studenti sva tri ciklusa, predstavnici privatnih univerziteta i poslodavaca. Također, precizirano je kako se vrši imenovanje ovih članova“, obrazložila je ministrica.

Kako je dalje dodala, kada je u pitanju dio zakona koji definira osnivanje visokoškolskih ustanova, sada je jasno navedeno da osnivač mora biti fizičko ili pravno lice s najmanje 10 godina iskustva u oblasti visokog obrazovanja. U novom zakonu postoji još niz odredbi koje pooštravaju zahtjeve i kriterije za osnivanje visokoškolskih ustanova, odnosno, univerziteta, fakulteta i visokih škola u Kantonu Sarajevu, a u svrhu zaštite studenata, propisana je i procedura zbrinjavanja studenata u slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove.

Govoreći o članovima zakona koji se tiču izbora i napredovanja, a koji su izazvali dosta diskusija, ministrica Nikolić je istakla da su u toku javne rasprave izvršene korekcije kojima su ove zakonske odredbe precizirane, a istima su utvrđeni minimalni uslovi u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH, dok će dodatni uslovi (doprinos nastavnom procesu, internacionalizaciji i društvu) biti precizirani u smjernicama visokoškoslkih ustanovama, njihovim općim i drugim aktima.

Na tekst zakona je amandmanski djelovala i Vlada KS radi ispravke nomotehničkih grešaka na koje je ukazano tokom sjednice Skupštine, a koje ne podrazumijevaju suštinske izmjene zakonskih odredbi.

Nakon usvajanja Zakona o visokom obrazovanju sjednica Skupštine je prekinuta. O terminu nastavka sjednice javnost će biti blagovremeno obaviještena.