E-uprava povećava nadzornu moć javnosti - Da li nadležni u BiH to žele?

Gotovo deceniju bh. građani čekaju da nadležne institucije osiguraju potpunu funkcionalnost lične karte. Automatizacija javne uprave donijela bi velike benefite građanima. Od zapošljavanja do javnih nabavki, dobijanja posla po kriterijima i slično. Poenta automatizacije elektronske uprave učinila bi sistem transparentnim i ne bi bilo prostora za korupciju. Postavlja se pitanje, da li donosioci odluka žele digitalizaciju?

Zakon o elektronskom potpisu usvojen je 2006. godine. Njime je predviđeno postojanje Kancelarije za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu saobraćaja i komunikacija BiH. Kancelarija je postala funkcionalna tek početkom 2019. godine, što je dovelo do zastare Zakona. Iako je novi zakon u formi nacrta u februaru 2019. usvojio Savjet ministara BiH, oboren je polovinom 2020. godine u Parlamentu BiH. Razlog - nepostojanje entitetske većine iz Republike Srpske, čije su vlasti tvrdile da usvajanje novog zakona o e-identifikaciji uz postojanje jednog supervizorskog tijela, predstavlja prenos nadležnosti, javlja BHRT.

"Oni tvrde da je to ustavna nadležnost entiteta. Međutim, onog trenutka kada je zakon donesen u oba doma PS BiH, mi imamo uspostavljene nadležnosti ureda za nadzor i akreditaciju i od tog trenutka nema više govora o prenosu nadležnosti", navodi Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

A kasnilo se 11 godina. Utvrdila je to Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je u avgustu ove godine objavila izvještaj revizije učinka.

"Za digitalno potpisivanje veliki utjecaj je imalo i kašnjenje nadležnih institucija u donošenju podzakonskih akata i uspostavi tijela za nadzor i akreditaciju, koje je trajalo preko 11 godina. Faktori koji su uticali na to su sporost MKT-a i Savjeta ministara u pripremi i donošenju potrebnih provedbenih podzakonskih akata", navode iz Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Za digitalno potpisivanje pomoću lične karte bilo je neophodno da se Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH akredituje za izdavanje kvalifikovanih potvrda, što se i dogodilo u aprilu ove godine.

"Agencija je u julu 2022. godine pripremila prijedlog Odluke o visini naknade za izdavanje kvalificirane potvrde kojom će se omogućiti upotreba sigurnog elektronskog potpisa. Agencija je Odluku dostavila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Nakon što Vijeće ministara BiH usvoji i donese navedenu Odluku, Agencija će kao nadležni ovjerilac biti u mogućnosti izdavati kvalificiranu potvrdu kojom se omogućava upotreba sigurnog elektronskog potpisa za građane Bosne i Hercegovine", kažu iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Na elektronskom čipu lične karte nalaze se aplikacije koje se upisuju tokom izrade ovog dokumenta, a koje joj omogućavaju dodatnu funkcionalnost, a to su biometrijska aplikacija, aplikacije za digitalno predstavljanje i aplikacija za digitalno potpisivanje.

"Pored vađenja standardnih papira, mogli bi da tražimo i da nam se podignu dokumenti i dostave na kućnu adresu, zbog toga što imamo elektronski potpis kojim potvrđujemo da smo mi osoba koja traži sa ove strane internet veze određeni dokument. Drugi element su javni pozivi i tenderi. Kada to postane automatizovano, političke stranke gube svu neformalnu moć koju imaju da 'poguraju' proces", ističe Adis Muhović.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su razvile e-servise koje građani mogu koristiti uz ličnu kartu. A to znači: jačanje javnih, ali i privatnih institucija i povećanje transparentnosti, efikasnosti, što u konačnici povećava nadzornu moć javnosti. Još se ne zna hoće li se ova odluka naći na dnenvom redu sjednice starog ili novog saziva Savjeta ministara.