Vlasnici kladionica u BiH od početka godine zaradili više od milijardu KM

Marku više u kućnom budžetu mnogi pokušavaju osvojiti igrama na sreću. Klađenje je jedan od najunosnijih poslova, ako se uzme u obzir da su vlasnici kladionica od početka godine zaradili više od milijardu maraka.

Lidersku poziciju vjerno čuva BiH. Kladionica je sve više, ali i kockara. Broj ovisnika o kocki pokazuje, da u BiH ne postoji osoba koja se nije okušala u igrama na sreću, a samo su se rijetki zaustavili na tome.

Pravi procvat igre na sreću doživjele su u doba ekonomske krize. Ista je za mnoge i bila povod ulaska u svijet kockanja, smatraju građani.

“To ukazuje na stanje duha ovog naroda, koji je dosta izgubljen i pokušava u tome sreću da nađe. Ne vidi smisao života, neku nadu da nađe posao kad školu završi, nego pokušava nekom prečicom da ide”, kazao je jedan prolaznik.

San o lakoj i brzoj zaradi sanja više od 50.000 ljudi. Toliko, trenutno u našoj državi ima ovisnika. Ipak, dobit najčešće ostvaruje druga strana.

“Prema podacima Poreske uprave, od početka ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine, priređivači igara na sreću ostvarili su promet veći od milijardu konvertibinlnih maraka. U klađenju prednjači Tuzlanski kanton. Brojnost kladionica i ljudi koji u istim uživaju, zabrinjavajuća je”, kazali su iz PU FBiH.

“Prekomjerna ponuda mlađoj populaciji konzumentskih nakana predstavlja opasnost po društvo. Ako čitamo da je preko milijardu bio obrt u kladionicama u Federaciji BiH, to je javno zdravstveno problem”, kazala je Rasema Okić, Zavod za bolesti ovisnosti KS.

“Kako vrijeme prolazi problem patološkog kockanja kod nas postaje sve izraženiji, sve gori. Mi kao društvo, kao zajednica nemamo nikakve mehanizme da se tome suprotstavimo”, kazao je Marko Romić, osnivač i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK).

Razvija se i ulazi pod kožu neočekivano brzo hiljadama ljudi. No, iako mnogi građani zagovaraju zatvaranje kladinioca, to ne bi bilo adekvatno rješenje.

“To bi prebacilo po uzoru na neke druge zemlje, klađenje i kockanje u neformalnu sferu, u domen sivog tržišta. Ne bi se regulisalo, i onda država ne bi imala nikakve koristi, a samo bi kriminalci i kriminalni milje profitirao i slično”, kazao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Moguće rješenje bila bi intenzivnija kontrola od strane nadležnih, te prevencija, naročito kada je riječ o maloljetnim licima. Crveni alarmi odavno su upaljeni. O ogromnoj ovisnosti bh. građana u igrama na sreću, dovoljno govori podatak o obrtu od milijardu maraka.