'Žderači javnog novca': Komunalna preduzeća u Sarajevu zrela za restrukturiranje

Komunalna preduzeća u Kantonu Sarajevu u 2010. godini poslovala su sa gubitkom od 65,8 miliona KM, a kako menadžment ovih kompanija i Vlada Kantona Sarajevo kao vlasnik kapitala nisu poduzeli nikakve mjere za uklanjanje uzroka lošeg poslovanja, za očekivati je da će se gubici samo gomilati.

Gubici ovih preduzeća u periodu od 2003. do 2010. godine iznosili su 376,5 milion KM i pokrivali su se na račun kapitala preduzeća. Statistika u ovom slučaju bila još poraznija da Kanton Sarajevo iz godine u godinu subvencijama nije `pokrivao` rezultate lošeg poslovanja ovih preduzeća.

Prema elaboratu koje je uradio Ekonomski institut Sarajevo, ukupni gubici komunalnih preduzeća čine oko 30 posto GDP-a Kantona Sarajevo, što ove kompanije čini najvećim `žderačima javnog novca`.

Kao glavni krivci za ovakvo stanje navodi se loša politika Vlade koja u komunalnom sektoru ne dozvoljajva promjenu poslovnih koncepata, držeći se tradicionalnog birokratizma i tolerirajući nizak tehnološki nivo i zastrajelost kapaciteta. Odgovornost snose i neefikasan menadžment sa lošim strateškim upravljanjem, ciljevima i načinima organizacije.

"Posljedice gubitaka su daleko razornije od samih gubitaka. Komunalna preduzeća nemaju nikakvu kreditnu sposobnost, potpuno su nelikvidne i ne mogu otplaćivati kredite prema međunarodnim finansijerima, te izmirivati obaveze za preuzetu energiju. Sve te obaveze preuzima Kantona Sarajevo, čime su pobrkana osnovna načela funkcioniranja ekonomije i poduzeća“, navodi se u elaboratu Ekonomskog instituta Sarajevu, podvlačeći da je eliminacija gubitaka u komunalnoj privredi uslov za stabilnost budžeta KS.

Institut također ukazuje na paradoks prema kojem se tokom recesijskih poremećaja budžet KS smanjuje iz godine u godinu, dok izdvajanja za komunalna javna preduzeća rastu. Za vrijeme kada su se pravili gubici, rasla su izdvajanja za zaposlene i to po prosječnoj stopi od 7,5 posto godišnje. Rezultat toga je da je prosječna mjesečna plata sa 585 KM u 2003. godine porasla na 1.089 KM u 2010. godini, što nije moglo motivisati ni upravu ni radnike da bilo šta mijenjaju u svojim preduzećima.

Dok su rasle plaće zaposlenih, za osam godina ukupan javni kapital u tim firmama je sa 1.264,5 mil. KM u 2003. godini pao na nivo 1.014,1 mil. KM, odnosno manji je za 250,4 miliona KM.

Kako bi se napokon uhvatila u koštac sa ovim problemom, Vlada Kantona Sarajevo krenula u pripremu Zakona o sanaciji i konsolidaciji kantonalnih javni komunalnih preduzeća u Kantonu Sarajevo, koji treba da bude utvrđen u formi nacrta u septembru 2012. godine, a na glasanju u Skupštini KS trebao si se naći u novembru 2012. godine.

U Ministarstvu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša KS, u čijoj ingerencije se nalaze komunalna preduzeća, smatraju da se zakon ne može donijeti bez cjelokupnog projekta restrukturiranja preduzeća, a sam projekat bi ujedno pokazao da li takav zakon treba donijeti ili bi se gubici mogli pokriti na drugi način.

"Stvaranje gubitaka se neće zaustaviti bez ekonomskog, vlasničkog, tehnološkog, organizacijskog i upravljačkog restrukturiranja. Sve dok se takvo restrukturiranje ne dogodi ostat će nivo usluga i ekonomska neefikasnost isti sa tendencijom pogoršanja“, navode u Ministarstvu.

Angažiranje konsultantske kuće koja bi napravila cjelokupan program restrukturiranja komunalnog sektora trebao bi koštati od pola do milion eura, što u Ministarstvu smatraju isplativom investicijom u odnosu na novac koji se svake godine izdvaja za pokrivanje gubitaka.

Izbor konsultantske kuće bi se vršio putem javnog natječaja, a početak realizacije čeka saglasnost Skupštine Kantona Sarajevo koja ovu temu još nije stavila na dnevni red.

N.Voloder