Ispod Lužana nalazi se zakopan cijeli jedan antički grad

Na području općine Ilidža još uvijek se može naići na spomenike koji još uvijek nisu objavljeni u znanstvenoj literaturi niti su preneseni u muzeje ili druga odgovarajuća mjesta. Tako je prije nekoliko mjeseci na obali Željeznice, prof. dr. sc. Salmedin Mesihović sa Odsjeka za historiju i Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uočio u blizini mosta jedan takav spomenik koji je do sada ostajao neprimjećen. Riječ je o tipičnom rimskom spomeniku na kojem se nalazio latinični natpis, koji je nažalost voda rijeke isprala.

Inače, sarajevski prostor u epohi klasične civilizacije predstavlja još uvijek neiskorišteni potencijal u skoro svim aspektima življenja, a posebno u onima koji se tiču znanosti, obrazovanja, privrede, umjetnosti, identiteta, kulture.

Prof. Mesihović u razgovoru za Fenui ističe da se samo na osnovi dosadašnjih spoznaja stečenih oskudnim i još uvijek nedostatnim istraživanjima zna da se na prostoru sarajevskog kantona odvijao dinamični, zanimljivi i bogati razvitak u toku skoro šest stoljeća rimske vlasti. Domaće, ilirsko-desitijatsko stanovništvo je brzo usvajalo tekovine klasične civilizacije, od pismenosti pa do urbanog načina življenja. Tako se vremenom na sarajevskom prostoru razvila i respublika Akve (respublica Aquarum), u prijevodu "republika Toplice", kao samoupravna i autonomna oblast sa urbanim i upravnim središtem koje se nalazilo na današnjem parkovno-hotelsko – lječilišnom prostoru ilidžanskog naselja Lužani.

Dokumentirano je da sarajevsko područje ima jednu dugotrajnu kontinuiranu kulturu življenja koja datira još od epohe protoneolitika od prije nekih 8.000 godina, a Akve predstavljaju doba kada je ta naseobinska kultura prerasla u pravi urbani grad, o kojem nažalost sadašnje Sarajlije veoma malo znaju. A respublika Akve je bila dobro naseljena, sa brojnim stanovništvom razasutim po cijelom sarajevskom polju. Akvenjani, ne samo u svome središtu u današnjim Lužanima, nego i na drugim mjestima sarajevskog područja održavali su visok standard života sa domovima u kojima je još prije 1.800 godina bilo centralno grijanje, popločanim sa lijepo urađenim mozaicima i zidovima oslikanim freskama, sa mnogobrojnim natpisima, statuama i drugim spomenicima.

"Zato i ne treba da nas iznenađuje da se još uvijek, a posebno na Ilidži može naići na spomenike koji još uvijek nisu objavljeni u znanstvenoj literaturi niti su preneseni u muzeje ili druga odgovarajuća mjesta", kaže prof. Mesihović koji je prije nekoliko mjeseci na obali Željeznice uočio u blizini mosta jedan takav spomenik koji je do sada ostajao neprimjećen.

Riječ je o tipičnom rimskom spomeniku na kojem se nalazio latinični natpis, koji je nažalost voda rijeke isprala.

"Nadamo se da će nadležne muzejske, kantonalne i općinske institucije spasiti ovaj objekat kako više ne bi bio uništavan i smjestiti ga u odgovarajuće objekte", dodao je.

Pored ovog spomenika, profesor Mesihović je istakao da se na lužanskom području može na površini primijetiti i niz drugih objekata koji su moguće nastali u vrijeme postojanje respublike Akve. Nažalost, dosta toga je ostalo zakopano ili uništeno u vrijeme ubrzane urbanizacije Sarajeva u austro-ugarskom, a posebno u vrijeme enormnog širenja Sarajeva u socijalističkom periodu, kao npr. naselje na Marindvoru.

Profesor Mesihović je istakao kako je zbog toga neophodno pristupiti zaštiti, ali i upoznavanju javnosti o dosadašnjim otkrićima o ovoj historijskoj epohi na sarajevskom području, a zatim pristupiti i novim istraživanjima posebno ako se ima u vidu da postoje realne indicije da se ispod površine u Lužanima nalazi zakopan cijeli jedan grad. U tu svrhu je prof. dr. sc. Mesihović izradio hrestomatiju, odnosno sabiranje svih dosadašnjih rezultata istraživanja respublike Akve, koja je predata na raspolaganje Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Zavod kao institucija ima intenciju da se ponovo oživi interesovanje i znanje o respublici Akve. Zavod je inače uspio sačuvati dokumentaciju o ranijim istraživanjima od kojih jedan dio rezultata nije još uvijek objavljen uključujući i rezultate snimanja terena iz 1979. koja ukazuje na postojanje velikog broja zgrada, redova stubova, gradskog zida, gradskih cesta i gradskog foruma koji se još uvijek nalaze pod zemljom na prostoru Lužana i još uvijek nisu bili iskopavani.

I radi toga Zavod će aktivno podržati, al i uključiti u sva buduća istraživanja sa ciljem promocije našeg naslijeđa iz epohe klasične civilizacije.