Nakon zatvora, ponovo zatvor: Gdje to sistem zakaže?
Da li će se počinilac krivičnog djela nakon odsluženja kazne ponovo vratiti kriminalu umnogome zavisi od procesa resocijalizacije u kazneno-popravnim zavodima.
Da li će se počinilac krivičnog djela nakon odsluženja kazne ponovo vratiti kriminalu umnogome zavisi od procesa resocijalizacije u kazneno-popravnim zavodima. S obzirom na to da je mnogo primjera višestrukih ponavljanja krivičnih djela pitanje se nameće: Gdje to sistem zakaže?
Desetine novih osuđenika dolazi u KPZ Zenica. Do odsluženja kazne vrata slobode za njih zatvorena. Neki će godine i godine provesti u ovim ćelijama. Adis je tu tri godine, sljedeće ljeto izlazi.
"Nisam nikada bio od kriminala, nisam se bavio drogom i to, a ovdje se nasluša čovjek svega i onda se zapita čovjek: Je l’ vrijedilo to da uradiš da dođeš ovdje… ljudi ne razmišljaju, ali eto, može biti i nesretan slučaj kao kod mene, spletom okolnosti moraš doći", kazao je.
Spletom okolnosti ili izvršenjem zločina oni su tu. Sa svima njima razgovara Nermina Delibašić iz Odsjeka za prijem i opservaciju KPZ Zenica. Najbitniji je, kaže, ljudski pristup i da boravak u zatvoru osvijeste kao priliku za novi početak. Tako se jedan od zatvorenika od problema za društvo – priprema da bude društveno koristan:
"Vidjeli smo u kakvim je uslovima živjela osoba i bile su takve prilike nepovoljne da nije ni mogla završiti školu. Motivisali smo je da upiše zanatsku školu da ima zanat koji ćemo koristiti kada izađe. Ta osoba je odabrala zanat bravara", kazala je Delibašić.
Mnogi se nauče i povrtlarstvu, varenju, itd. Josip je spreman za ugostiteljstvo.
"Moji su planovi u prvom mjesecu po izlasku ženidba, vjenčanje, ako bude sve uredu. Onda traženje posla, ako ne ovdje onda u Njemačku idemo, ako Bog da. Dosta zanata znam raditi, a i ovdje sam naučio. Evo konobar nisam nikada bio ovdje sam naučio i taj zanat", kaže.
Sve je to slika drugačijeg pristupa zatvorenicima. Njima se jasno kroz svakodnevnicu pokaže šta im dobro ponašanje donosi, a šta loše odnosi.
"Radni angažman, školovanje, učešće u zatvorskim sekcijama, korektan odnos prema službenicima sve smo to znali prepoznati i nagraditi. Nagradili smo sa korištenjem zavodskih pogodnosti i sa većim mogućnostima korištenja uvjetnog otpusta", kazao je Vedad Hajdarević, pomoćnik direktora KPZ Zenica.
Da bi proces resocijalizacije bio krajnje uspješan jako je važan postpenalni proces. To je period kada osuđenik odsluži svoju kaznu. Tada je na potezu cijeli sistem. U bh. slučaju on često zakaže.
"Upravo zbog nedostatka osjećaja sredine odnosno nedovršetka resocijalizacija i neprihvatanja u zajednicu, potrebna je povremena adaptacija kako te osobe tako i same zajednice, ima i slučajeva problematičnih da je potreban poseban nadzor tih zatvorenika", kaže Vildana Pleh, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Od osiguranja zdravstvene zaštite do mogućnosti zaposlenja – sve to utiče na krajnji rezultat i smanjenje ili povećanje broja povratnika u izvršenje krivičnih djela. Pozitivni slučajevi, ali i teškoća posla kojim se bave zaposlenici nagnala je direktora da pusti suzu. Cijeli sistem mora dati veći doprinos – zbog sigurnosti ostalih građana, ali i zbog reintegracije osuđenika.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
