Na Igmanu otvoren zatvor poluotvorenog tipa: Pogledajte kako izgleda

Svečanim otvaranjem Objekta C - pritvorske jedinice, servisne zgrade i zgrade Uprave Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo, danas je na Igmanu u funkciju stavljen cjelokupan zavodski kompleks KPZ-a Sarajevo.

Ceremonijom otvaranja ozvaničen je završetak višegodišnjeg projekta izgradnje i proširenja pritvorskog kompleksa visoke sigurnosti za smještaj 150 pritvorenih osoba.

Novoizgrađeni objekti ukupne su površine oko 4.500 kvadratnih metara i izgrađeni su prema standardima visoke energetske efikasnosti, sa sistemima vatrodojave, sigurnosnim sistemima kontrole pristupa te nadzora kretanja unutar i izvan objekta.

Kompletnu izgradnju i opremanje Objekta C, servisne zgrade i zgrade Uprave pritvorske jedinice finansirali su Evropska unija i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska unija osigurala je oko 9,5 miliona KM, dok je Vlada Federacije BiH izdvojila dodatnih pet miliona KM sa PDV-om.

Izgradnja i proširenje kompleksa pritvorske jedinice na Igmanu započeti su 2020. godine s ciljem povećanja postojećih kapaciteta i izmještanja dugogodišnje pritvorske jedinice iz centra Sarajeva.

Direktor Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo Munib Isaković izjavio je da novi pritvorski kompleks na Igmanu ispunjava sve standarde propisane Evropskim zatvorskim pravilima kada je riječ o uslovima boravka pritvorenih osoba.

"Evropska zatvorska pravila predviđaju dovoljno svjetlosti, topline i adekvatne uslove boravka u ćelijama. Mi ispunjavamo sve te zahtjeve. Kapacitet zavisi od broja kreveta, a mi smo napravili optimalan smještaj za 150 osoba, iako bi taj broj mogao biti povećan dodatnim krevetima u ćelijama. Međutim, opredijelili smo se za optimalan kapacitet koji je dovoljan za potrebe Federacije BiH, uzimajući u obzir i kapacitete drugih kazneno-popravnih zavoda", kazao je Isaković.

Dodao je da će otvaranje novog kompleksa značajno rasteretiti pritvorski sistem u Bosni i Hercegovini.

"Imali smo problema sa smještajem pritvorenih osoba, kao i Sudska policija zbog njihovog transporta. Najveći broj pritvorenika upućivan je u Kazneno-popravni zavod Zenica, ali i u Orašje, Busovaču, Mostar, pa čak i Bihać, zavisno od regije. To je stvaralo dodatne troškove prevoza i amortizacije vozila. Otvaranjem ovog kompleksa definitivno ćemo rasteretiti pritvorski sistem u Bosni i Hercegovini", rekao je Isaković.

Prema njegovim riječima, u ranije otvorenim objektima trenutno se nalaze 62 pritvorene osobe, dok je novi dio kompleksa već od jučer u funkciji i u njemu je smješteno pet pritvorenika.

Isaković je pojasnio da je kompleks prvenstveno namijenjen za pritvorene osobe, ali da KPZ Sarajevo raspolaže i osuđeničkim kapacitetima.

"Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo pripada i odjeljenje u Ustikolini gdje imamo 75 osuđenih osoba, dok se u objektu A na Igmanu trenutno nalaze 32 osobe na izdržavanju kazne. Također, provodi se i elektronski nadzor osoba koje kaznu zatvora izdržavaju van ustanove, o čemu odluke donose sudovi", naveo je Isaković.

Isaković je dodao da je riječ o jednom od najsavremenije opremljenih kazneno-popravnih zavoda u regiji koji raspolaže alarmnim sistemima, videonadzorom, protivpožarnom zaštitom i potpuno digitalizovanim sistemom rada. Kako je kazao, omogućeno je umrežavanje sa drugim institucijama i ustanovama u Federaciji BiH.

"Mislim da smo jedan od najopremljenijih kazneno-popravnih zavoda ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji", rekao je Isaković.

Projekt je realizovan u okviru šire podrške Evropske unije modernizaciji institucija za izvršenje krivičnih sankcija i jačanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Partneri u pripremi projekta bili su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, dok je korisnik projekta Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Sarajevo.

Od 2016. godine do danas Evropska unija je uložila više od 12,8 miliona eura u rekonstrukciju i izgradnju zatvorskih objekata u Zenici, Orašju, Bijeljini i Sarajevu, dok je dodatnih više od 11 miliona eura izdvojeno za izgradnju i opremanje državnog zatvora koji je počeo s radom 2020. godine.

Šefica Odjela za saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Magdalena Mueller-Uri napominje da je izgradnja pritvorskog kompleksa visokog stepena sigurnosti na Igmanu važan iskorak u unapređenju pravosudnog sistema i jačanju sigurnosti u BiH.

"Evropska unija je ponosna što je mogla podržati izgradnju kompleksa visokog stepena sigurnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 4,6 miliona eura bespovratnih sredstava. Naša podrška je obuhvatila i uvođenje modernog audiovizuelnog sistema nadzora i digitalnih rješenja", kazala je Mueller-Uri.

Ona je naglasila da je projekt rezultat bliske saradnje Evropske unije i nadležnih institucija u Federaciji BiH te da predstavlja konkretan doprinos reformi sektora pravosuđa i jačanju vladavine prava.

"Projekt je rezultat bliske saradnje Evropske unije i vlasti u Federaciji BiH i predstavlja konkretan korak naprijed za pravosuđe i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Savremeni, posebno dizajnirani objekat osigurava visoke sigurnosne standarde, pravedan tretman pritvorenika i jačanje zaštite društva", navela je.

Mueller-Uri je istakla da projekt doprinosi borbi protiv teških oblika kriminaliteta i usklađivanju zatvorske infrastrukture BiH sa evropskim standardima.

"Kao najveći donator i pouzdan partner Bosne i Hercegovine, Evropska unija ostaje posvećena sveobuhvatnoj reformi pravosudnog sektora kroz brojne projekte, a ovaj objekat je konkretan primjer te podrške. Bosna i Hercegovina nema boljeg partnera od Evropske unije. Zajednički gradimo sistem u kojem je pravda efikasna, a građani imaju povjerenje u institucije", kazala je Mueller-Uri.

Dodala je da objekat u potpunosti ispunjava evropske standarde, naglašavajući značaj poštivanja ljudskih prava.

"Kada govorimo iz perspektive evropskih standarda i zemlje koja teži članstvu u EU, poštivanje ljudskih prava je osnovna vrijednost, ne samo za opću populaciju nego i za pritvorene osobe", zaključila je Mueller-Uri.

Odluka o izmještanju pritvorske ustanove iz centra Sarajeva donesena je 2017. godine između Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sarajevskih sudova, Federalnog ministarstva pravde i Vlade Federacije BiH, kako bi se omogućilo proširenje Općinskog suda u Sarajevu, čiju izgradnju također finansira Evropska unija.

Evropska unija finansirala je analizu tri predložene lokacije, izradu idejnog projekta za odabranu lokaciju, kompletnu izgradnju i nadzor radova, kao i podršku za opremanje upravne zgrade, ugradnju modernog audio-vizuelnog sistema nadzora i aktivnosti digitalizacije zatvorskog sistema koje provodi Vijeće Evrope. Građevinske planove finansirala je Vlada Federacije BiH, dok su komunalni priključci i uređenje okoliša također ostali u njenoj nadležnosti.

Kompleks visoke sigurnosti sastoji se od četiri objekta – objekta kontrole ulaza, pritvorskog objekta, objekta zatvorske i policijske uprave te servisnog objekta.

Kompleks raspolaže prostorijama za prijem i otpust pritvorenika, medicinskim odjelom, prostorima za aktivnosti i programe, centralnom kuhinjom, servisnim i tehničkim prostorijama, zonom zatvorske policije, dvorištima za vježbanje i sigurnosnim perimetrom.

Sigurnosni sistem kompleksa čini dvostruka ograda koju sačinjavaju vanjski betonski zid viši od pet metara i unutrašnja metalna ograda visoka 3,5 metra, između kojih se nalazi sigurnosni pojas namijenjen patroliranju i pristupu servisnim vozilima.

Objekti su građeni armiranobetonskom konstrukcijom, sa po tri etaže visine po tri metra, dok ravni krov omogućava aktivnosti na otvorenom prostoru. Kompleks također raspolaže pješačkim stazama, cestovnim površinama i parking prostorom sa 20 mjesta.

Paralelno s izgradnjom kompleksa realizovan je i projekat digitalizacije zatvorskog sistema u Bosni i Hercegovini, koji finansira Evropska unija, a provodi Vijeće Evrope. U periodu od 2018. do 2023. godine razvijen je Informacioni sistem za upravljanje zatvorima (PMIS), nabavljena hardverska oprema i uspostavljen pravni okvir za elektronsku razmjenu podataka između zatvorskih institucija.

Ukupna ulaganja u digitalizaciju iznosila su gotovo milion eura, od čega je 659.120 eura izdvojeno za hardver, 265.410 eura za softver i licence, dok je više od 60.000 eura uloženo u radne grupe, testiranja i prilagođavanje sistema.

Nova pritvorska jedinica na Igmanu dobila je donaciju od 38 računara, 19 printera, skenera, IT usmjerivača i mrežnih preklopnika, kao i specijaliziranu obuku za IT osoblje koje će održavati sistem. Nova infrastruktura omogućit će brži pristup evidencijama pritvorenika i zatvorenika, efikasniju obradu izvještaja i statistike te unapređenje praćenja zatvorskih procedura.

Evropska unija je kroz projekat „Unaprjeđenje sigurnosti u pravosuđu“ u periodu od 2023. do 2025. godine osigurala dodatnih više od četiri miliona eura za unapređenje sigurnosnog ambijenta i efikasnosti pravosudnih institucija u BiH.

Kroz projekat je osigurana nabavka savremenih tehničkih sredstava, sistema videonadzora, alarmnih sistema i 25 specijaliziranih vozila za prevoz pritvorenika i osjetljivih svjedoka, ukupne vrijednosti veće od 700.000 eura.

Za potrebe Sudske policije Federacije BiH nabavljen je i specijalizirani policijski minibus za prevoz pritvorenika na relaciji Kompleks Igman – Kantonalni i Općinski sud u Sarajevu, vrijedan 335.600 eura.