Izgradnja, dogradnja, ugradnja: Za dodatne radove i usluge potrošeno najmanje 14 miliona KM

Na zloupotrebu pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja nerijetko su upozoravali i iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

Bez obzira na upozorenje Agencije za javne nabavke BiH da su primijećene zloupotrebe pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, ugovorni organi i dalje na ovaj način "podebljavaju" ranije zaključene ugovore.

U prvih deset mjeseci je na ugovore za nabavku dodatnih radova, te manjim dijelom usluga i roba, potrošeno čak oko 14 miliona maraka, piše Žurnal.

U prvih deset mjeseci ove godine, među zaključenih nekoliko stotina pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, novinari Žurnala izdvojili su njih oko 170 koji se tiču ugovora o nabavci dodatnih (i u znatno manjoj mjeri novih) radova, usluga ili roba u ukupnoj vrijednosti od oko 14 miliona maraka bez PDV-a!

S obzirom na to da se ovakva praksa nekada pokušava i prikriti na razne načine, cifra je možda i veća, te vrlo dobro ilustruje koliko se javnog novca troši na sumnjiv način.

Prije nego što navedemo konkretne primjere, ukratko ćemo objasniti zašto su problematični ovi ugovori.

Ugovorni organi (javne institucije, preduzeća, ustanove…) raspisuju tendere za, recimo, nabavke određenih radova – rekonstrukcije objekata, izgradnje puteva i slično.

Nakon što se tender provede, ugovor dodijeli određenoj firmi koja počne s tim radovima, zakonski je omogućeno da se toj istoj firmi dodijeli novi ugovor za dodatne radove, a koji je direktno vezan za već zaključeni ugovor.

Tako raste i ukupna cijena tih radova.

Da bi se to uradilo, potrebno je ispuniti neke uvjete, a najvažniji su da je riječ o dodatnim radovima uzrokovanim nepredviđenim okolnostima, te da vrijednost tog dodatnog ugovora ne bude veća od 20% ranije zaključenog osnovnog ugovora.

U slučaju nabavke roba, riječ je o maksimalnom procentu od 10%, dok se kod usluga to penje na 30%.

Teoretski, ovo jeste opravdano jer se može očekivati da tokom radova dođe do određenih nepredviđenih okolnosti.

No, u bh. praksi, baš kako je to prepoznala i Agencija za javne nabavke BiH, ovaj institut se ponekad svjesno zloupotrebljava, te predstavlja jedan od načina dodatnog izvlačenja novca iz javnih institucija.

Praksa pokazuje da se ovakvi ugovori najčešće dodjeljuju kada su u pitanju upravo radovi.

Evo nekoliko konkretnih primjera:

U ovoj godini je Bolnica "Mlječanica", u kojoj na v.d. direktorskom mjestu od 2020. godine Darko Banjac, vjerni saradnik SNSD-a i Milorada Dodika, zaključila tri ugovora za dodatne, nepredviđene radove, u ukupnoj vrijednosti od 320.000 KM bez PDV-a.

Dva od tri ugovora zaključena su s lokalnom firmom "Šumil" koja je, kako se već pisalo, u vlasništvu Milana Šuvka, čiji je sin Miloš Šuvak član Narodne partije Srpske (NPS), na čijem je čelu – Darko Banjac.

Tako je cijena radova za izgradnju objekta za dijagnostiku porasla za 60.501,45 KM, dok je cijena radova za izgradnju objekta poluintenzivne njege porasla za čak 247.966,41 KM.

Inače, ugovorene cijene bile su 718.671,80 KM, odnosno 1.412.891,95 KM.

Kada se govori o ugovorima za dodatne radove, svakako su najsumnjiviji oni čija je vrijednost blizu same granice od 20% vrijednosti osnovnog ugovora.

Jedan od takvih primjera dolazi iz Bratunca.

Nakon što je sredinom 2020. godine ugovor za izgradnju opštinske zgrade, vrijedan oko 2,04 miliona KM, dodijeljen konzorciju pet firmi, u aprilu 2022. godine zaključen je novi ugovor za dodatne radove vrijedan 408.806,41 KM, što je 19,99% vrijednosti osnovnog ugovora!

Da ovaj ugovor nije slučajnost kada je riječ o Opštini Bratunac, pokazuje i sanacija i rekonstrukcija četiri hale u MZ Kravica.

Na osnovni ugovor vrijedan 191.350,68 KM, zaključen je novi ugovor od 37.339,80 KM, što je uvećanje oko 19,5%.

Ono što je zanimljivo jeste da se slična stvar ponavlja i u nekim drugim, uvjetno rečeno siromašnijim bh. opštinama.

Primjera radi, Opština Nevesinje je na četiri ugovora za dodatne radove izdvojila blizu 240.000 KM.

Od ta četiri, najvrjedniji je ugovor koji se tiče nepredviđenih radova na rekonstrukciji, dogradnji objekta Doma kulture "Nebojša Glogovac".

Naime, vrijednost dodatnog ugovora je bila oko 19,8% vrijednosti osnovnog ugovora.

Preciznije, prvobitno zaključeni ugovor iznosi 445.119,10 KM, dok je kasnije zaključen novi, vrijedan 88.102,66 KM.

I Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske pod vodstvom Dragana Lukača u nekoliko navrata je "podebljavalo" ugovore za radove.

Za nepredviđene radove na sanaciji i adaptaciji objekta PU Gradiška izdvojeno je dodatnih skoro 60.000 KM, za nepredviđene radove na izgradnji objekta internata za Policijsku akademiju u kompleksu Centra za obuku Zalužani još oko 570.000 KM, dok je za nepredviđene radove na izgradnji parkinga u ovom centru dato još oko 28.000 KM.

Na nepredviđene radove trošili su i MUP-ovi SBK i USK.

Na svakako sumnjive tendere za izgradnju policijskih stanica u Kreševu i Donjem Vakufu, u aprilu ove godine dodana su još dva dodatna ugovora vrijedna kombinovano blizu 86.000 KM.

Njihove kolege iz USK su za nabavku dodatnih i nepredviđenih radova zgrade u Bužimu izdvojili još 138.637,93 KM.

Elektroprivreda HZHB, pod kontrolom HDZ-a BiH i direktora Marinka Gilje, koja već godinama nekažnjeno krši Zakon o javnim nabavkama, ove godine je zaključila dva ugovora za dodatne radove vrijedna oko 737.000 KM, a koja se tiču radova na izgradnji poslovnih objekata u Posušju, odnosno u Grudama.

Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković su u prvih deset mjeseci 2022. zaključili čak šest ugovora za dodatne radove u ukupnoj vrijednosti od oko 525 hiljada maraka.

Ovo je samo jedan dio ugovornih organa koji su trošili javni novac na dodatne ugovore.

Spisak je dug, a potrošeni novac, koristeći najnetransparentniji postupak kada je riječ o javnim nabavkama, mjeri se u milionima.

Pitanje je koliko je njih sve radilo prema slovu zakona.

Recimo i to da nam je analiza podataka pokazala i da mnogi ugovorni organi uopće detaljno ne obrazlažu o kojim, recimo, nepredviđenim okolnostima je riječ kada se dodjeljuje novi ugovor, iako je i to zakonska obaveza.

Na zloupotrebu pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja nerijetko su upozoravali i iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

"Mi smo u prethodnom periodu više puta upozoravali da se ova zakonska mogućnost zloupotrebljava kako bi se izbjegla primjena transparentnijeg postupka javne nabavke, a adekvatnih mehanizama za sprečavanje tih zloupotreba nema", govore iz TI BiH za Žurnal.

Između ostalog, upozoravali su i na brojne sumnjive postupke kada je riječ o rekonstrukciji kasarne Zalužani, gdje se potrošilo znatno više sredstava nego što je prvobitno planirano, no sve prolazi nekažnjeno. Ono što je problematično, ističu, je to što se i novim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koje uskoro stupaju na snagu, ništa značajno neće promijeniti:

"Sve odredbe koje su omogućavale ovakvo postupanje i dalje su ostale, te nema mehanizama da se ovo spriječi. Tim izmjenama, osim ove mogućnosti da se kroz pregovarački postupak poveća vrijednost ugovora, uvedena je i mogućnost da se bez ikakvog postupka svi postojeći ugovori povećaju za dodatnih 30 posto. Dakle, dodatnih 30 posto bez provođenja bilo kakvog postupka. TI BiH je reagovao i ukazao na tu činjenicu, jer smatramo da će to otvoriti dodatni prostor za korupciju."

Podcrtavaju da pregovarački postupci nisu sporni u situacijama kad se za to ispune zakonski uvjeti, ali da moraju postojati mehanizmi da se zloupotrebe spriječe.

"Agenciji za javne nabavke BiH smo poslali zvanični dopis s pitanjem koliko su slučajeva zloupotreba pregovaračkih postupaka zabilježili, te da li su proslijeđeni nadležnim tužilaštvima na eventualno postupanje.Nismo dobili konkretan odgovor, nego nam je rečeno da će Agencija krajem godine pripremiti podrobniju analizu o eventualnim nepravilnostima, te da će o nalazima obavijestiti zainteresiranu javnost.", navodi Žurnal.

Krajem 2021. godine Agencija za javne nabavke BiH objavila je saopćenje u kojem se ističe da je uočeno da neke javne institucije, ustanove, preduzeća… prave svjesne i namjerne greške u projektnoj dokumentaciji, odnosno tehničkoj specifikaciji, a što kasnije rezultira zaključivanjem novih ugovora za dodatne ili nepredviđene radove.

Na taj način troši se još više javnog novca i to na najmanje transparentan način kada govorimo o javnim nabavkama, zaključivanjem ugovora na osnovu provedenog pregovaračkog postupka bez objave obavještenja.

"Pregovarački postupak bez objave obavještenja je najmanje transparentan postupak i treba ga koristiti izuzetno (…) Potreba za dodatnim ili nepredviđenim radovima putem pregovaračkog postupka nikako ne bi smjela biti posljedica propusta ugovornog organa pri provođenju osnovnog postupka", saopćeno je tada, te je upozoreno da će se slučajevi zloupotrebe, osim posljedično mogućeg pokretanja prekršajnog postupka, dostavljati u vidu informacije i nadležnim tužilaštvima na eventualno postupanje.

Uprkos upozorenjima, i u 2022. godini nastavljena je praksa zaključivanja ovih ugovora.