Obespravljeni radnici i dalje čekaju zakon o uvezivanju radnog staža u FBiH

Na usvajanje budžeta Federacije zbog najavljenih povećanja penzija čekaju brojni penzioneri, ali i oni kojima je neuvezan radni staž, pa ne mogu otiću u zarađenu penziju.

Dugogodišnji je to problem koji Federalna vlada rješava sukcesivno i kroz javne pozive na koje mogu aplicirati radnici državnih i privatnih preduzeća, koja su zbog katastrofalnih odluka ranijih menadžmenata završila u stečaju ili likvidaciji.

Ove godine u budžetu je planirano 5,5 miliona KM za tu namjenu, no kako odgovarajućeg zakonskog rješenja za taj problem nema, brojni radnici i pored izdvajanja sredstava nakon godina i godina rada na biroima čekaju makar i minimalnu penziju.

Odlazak u penziju za radnike preduzeća u stečaju postao je kao igra na sreću – iako im nije do igre. Zbog neuvezanog radnog staža ponovo su na čekanju.

“Neuvezan mi je staž od 2003. do 2017. Ne znam koliko će ta agonija trajati i da li ima svrhe da se nečija neodgovornost i bahatost održava na ljude koji su zaslužili da odu u penziju”, priča Muhamed Podojak, bivši radnik Željezare Zenica u stečaju.

I nije Muhamed jedini od Željezarinih radnika. Njih 12 je 2022. godine čekalo na uvezivanje staža, no kroz dva javna poziva Federalne vlade problem nije riješen.

“Mada smo imali više radnika koji ispunjavaju uslove, odbijeni smo oba puta uz obrazloženje da nešto nije uredu u vezi s ID brojem, da smo nekakva trgovina veleprodaja, iako smo zadnjih sedam-osam godina dobijali sredstva”, kaže Avdija Halilović, predsjednik Sindikata radnika Željezara Zenica u stečaju.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudastva i industrije na upit o problemu Željezarinih radnika navode da je isključivo sporna šifra djelatnosti te da su kriteriji za uvezivanje staža propisani programom koji usvaja Vlada Federacije:

“Uvidom u dostavljenu dokumentaciju uočeno je da je od Federalnog zavoda za statistiku dostavljena šifra djelatnosti predmetnog privrednog društva 46.74 – trgovina na veliko metalnom robom, što nije u skladu s kriterijem iz tačke II stav 5 Javnog poziva”, navode iz Ministarstva.

“Uslova nikakvih nije bilo pod tačkom javnog poziva za firme u stečaju i firme u likvidaciji”, ističe Avdija Halilović.

Sretni dobitnici u prošloj godini bili su radnici brojnih preduzeća u državnom i privatnom vlasništvu. Od planiranih 4,5 miliona za 265 radnika koji su ispunili uvjete utrošeno je 3,5 miliona maraka. Među njima i stotinjak radnika državne, ali i Krivaje s neuspjelom privatizacijom dočekali su uvezivanje staža.

“Vlada je uzela obavezu da je dužna u roku šest mjeseci po sticanju uslova za penziju uvezati staž. Međutim, svaka grupa Krivajinih radnika koji čekaju penziju najmanje po dvije, a ima ih koji su i po tri godine čekali penziju“, rekao je Asim Didović, predstavnik penzionera Krivaja Mobel u stečaju.

Uvezivanje staža Federalna vlada rješava sukcesivno - putem javnih poziva. Posljednji zvanični podaci iz 2016. godine govore da je takvih radnika bilo 78.000, no brojka se smanjila.

“Kad su u pitanju javni pozivi, to je parcijalno rješenje. Prema našim procjenama, u zadnjih deset godina za preko 5.500 radnika u Federaciji je uvezan radni staž i utrošeno je 40 miliona maraka”, navodi Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Proces bi možda bio bezbolniji, no zakonsko rješenje kao dio akcionog plana reformske agende u parlamentarnoj proceduri ostao je u formi prednacrta jer političke volje za njegovim usvajanjem nije bilo.

“Prošlo je sedam godina, a mi nemamo zakon o uvezivanju staža. Da stvar bude gora, u budžetu 2016. je planirano 50 miliona pod pretpostavkom da će biti usvojen zakon, godinu kasnije 26 miliona KM. Ni stoti dio nije utrošen u te namjene jer nije usvojen zakon”, naglašava Mujkanović.

Ove godine u federalnom budžetu planirano je 5,5 miliona za izmirenje doprinosa, pa će novi krug javnih poziva donijeti radost i penziju za još nekoliko stotina radnika. No kako nepostajanje adekvatnog zakonskog rješenja veže ruke svima, nova garnitura vlasti i parlamentaraca na putu ka obećanoj Evropskoj uniji trebali bi se pozabaviti problemima iz prošlosti, ukoliko ne odluče da na radnike s prazninama u radnom stažu, a nerijetko i džepovima okreću glavu.