Za šest godina u RS-u osnovano 75 zadruga

Trend osnivanja novih zadruga u RS-u je na zadovoljavajućem nivou, a samo je u periodu od 2016. do 2022. godine osnovano 75 novih poljoprivrednih zadruga, ove godine njih sedam, dok je u toku osnivanje još dvije.

Kazao je ovo za "Nezavisne" Rajko Kulaga, predsjednik Poljoprivrednog zadružnog saveza RS, te istakao da to samo po sebi govori o interesu poljoprivrednih proizvođača za organizovanje i uvezivanje u zadruge.

"One se osnivaju na cijelom području Republike Srpske, a najveća zainteresovanost vezana je za Semberiju i Lijevče polje, kao izrazita poljoprivredna područja", rekao je Kulaga.

Naglašava da nove zadruge posluju u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama i zadružnim principima, i stvaraju zadružnu imovinu kroz svoje poslovanje, uspostavljaju vlastitu i kooperantsku proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda stvaranjem dodatne vrijednosti tržišno konkurentnih proizvoda.

"Nažalost, zadruge nastale u prethodnom sistemu, usljed neprilagođavanja tržišnim uslovima i neriješenim imovinskim odnosima, prestaju s obavljanjem poslovnih aktivnosti i postepeno se brišu iz sudskog registra. U narednoj godini očekujemo znatno povećanje podrške zadružnom sektoru, što će doprinijeti pozicioniranju zadruga kao jednih od nosilaca razvoja poljoprivrede, podrške razvoju poslovnih aktivnosti na gazdinstvima poljoprivrednih proizvođača, a ciljne kategorije su mala gazdinstva, mladi i žene, čime će se doprinijeti opstanku naših sela i stanovništva u ruralnim sredinama", dodaje on.

Mićo Živić, direktor Poljoprivredne zadruge "Povrtarstvo" Bijeljina, kaže da ova zadruga postoji već deset godina, ali da su imali težak početak.

"Međutim, sad smo se razvili regionalno, a ove godine smo oko 80 odsto proizvoda izvezli. Sada imamo oko 85 kooperanata, nekad je bilo i više, ali se zbog starosne populacije određen broj ljudi prestao baviti povrtarskom proizvodnjom, ali nije smanjen obim proizvodnje", rekao je Živić za "Nezavisne".

Prema njegovim riječima, od povrtarskih proizvoda oni otkupljuju papriku, kupus, patlidžan, paradajz, cveklu itd, te ističe da se već deceniju nije desilo da se roba baca.

"Ono što je bitno jeste da zadruge učestvuju u IFAD projektima, tako da posljednje dvije godine obezbjeđujemo repromaterijal za male proizvođače", dodaje Živić.

I Branislav Popović, direktor Pčelarske zadruge "Krajinamed" Banjaluka, za "Nezavisne" naglašava da su velike prednosti zadruga te navodi da je njihov cilj bio udružiti ljude koji imaju ista interesovanja, odnosno one koji proizvode opremu za pčelarstvo, i to u prvom redu košnice.

"S obzirom na to da smo počeli s radom prije skoro 10 godina, ljudi su prepoznali naš kvalitet i 90 odsto svojih proizvoda izvozimo u inostranstvo. Zahvaljujući tome što smo registrovani kao poljoprivredna, odnosno pčelarska zadruga, svake godine konkurišemo na javni poziv za podršku razvoja poslovnih aktivnosti poljoprivrednih zadruga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, što je uveliko doprinijelo našem razvoju i proširenju proizvodnih kapaciteta pa smo tako nabavili i savremenu opremu", rekao je Popović.

Kako kaže, pčelari koji se ozbiljnije bave proizvodnjom meda mogu putem njihove zadruge uz otkup plasirati gotove proizvode, a često se desi da pčelari ostave svoj med i dobiju u kompenzaciju opremu za pčelarstvo.

Kulaga dodaje da Savez u koordinaciji sa resornim ministarstvom i lokalnim zajednicama obezbjeđuje podršku osnivanju i poslovnim aktivnostima zadruga kroz pravilnike o podsticajima, realizaciji IFAD projekta preko zadruga kao lidera u proizvodnji, projektnim aktivnostima, edukaciji zadrugara i promociji zadrugarstva i zadružnih proizvoda.