Jezero krije rudnik zlata?

Kompanija “Lykos Balkan Metals” saopštila je da su na tri lokacije opštine Jezero potvrđeni visoki sadržaji zlata, međutim prema riječima upućenih put da Republike Srpska dobije rudnik za eksploataciju tog plemenitog metala neizvjestan je i dug, jer prvi rezultati ne znače mnogo budući da ozbiljna istraživanja tek predstoje.

Pomoćnik ministra za rudarstvo i geologiju u Vladi Republike Srpske Esad Salčin naveo je za “Glas” da je informacije o pronalasku zlata saznao iz medija.

"Kada dobijemo informacije, podijelićemo ih. Ne mogu tvrditi da kompanija nije izvijestila ministarstvo, ali do mene, do ovog trenutka, ništa nije stiglo", rekao je jučer Salčin za “Glas”.

Više informacija nije imala ni načelnica Jezera Snežana Ružičić istakavši da nije upoznata ni o koje tri lokacije je tačno riječ.

"Resorno ministarstvo je izdalo odobrenje kompaniji da vrši geološka istraživanja, opština po zakonu nije nadležna za ta pitanja. Javnost Jezera je podijeljena, dio mještana je za istraživanja, dio protiv jer strahuju da će se negativno odraziti na prirodne ljepote i bogatstva kojima opština obiluje. Skupština opštine je donijela odluku i zatražila da resorni ministar stavi van snage to rješenje, ali nam je rečeno da za to ne postoji zakonska osnova jer kompanija nije uradila ništa loše", rekla je Ružičićeva.

Za “Glas” ističe da se još ne zna da li su utvrđene koncentracije zlata dovoljne za osnivanje rudnika, a ako do toga i dođe to neće biti uskoro.

"Rudnik zlata bi doprinio razvoju opštine, povećao broj zaposlenih, ali kvalitet života ne zavisi samo o materijalnom. Netaknuta priroda je važan segment zdravog života tako da ako rudnika i bude, ekologija ne smije biti ugrožena, jer je ovo kraj sa ogromnim turističkim potencijalima čiji razvoj je dio strategije opštine", rekla je ona.

Mještanin Jezera koji je tri mjeseca radio za kompaniju “Lykos Balkan Metals” kaže da su iskopi vršeni na lokacijama Otomalj i Sinjakovo, a koja je treća ni on ne zna.

"Na Sinjakovu je za vrijeme Austrougarske bilo više aktivnih rudnika, a priča se da je bilo i nalazište zlata, a u kojim količinama vidjećemo. Lično sam radio na lokaciji Otomalj, površinski kopao, isijecao uzorke i pakovao. Što se tiče zaštite prirode, dovoljno je reći da nam iz kompanije nisu dali da ni papirić od bombone ostavimo iza sebe", rekao je ovaj mještanin koji nije želio da mu navodimo ime.

Profesor rudarstva sa Rudarskog fakulteta u Prijedoru Vladimir Malbašić objašnjava za “Glas” da su ležišta na lokalitetu Jezera polumineralna u kojima može biti zlata, ali i bakra, cinka, olova.

"Sve su to metali koji imaju visoke cijene na tržištu i rudnik takve vrste sirovina bio bi od neprocjenjivog značaja za razvoj opštine kao što je Jezero, čak da zlata i ne bude. Ali to je duga priča, jer tome prethodi još mnogo istraživanja, projekata, dokumentacije. Od početka istraživanja do otvaranja rudnika treba najmanje pet godina", kazao je Malbašić.

Ekologija

Vladimir Malbašić kaže da je Rudarski fakultet iz Prijedora učestvovao u izradi jednog manjeg projekta za kompaniju “Lykos Balkan Metals” navodeći da je plan da se vrši podzemna eksploatacija.

"To znači da ne bi bilo površinskih kopova i velikih odlagališta, već podzemno eksploatisanje koje ima drastično manji negativni uticaj na životnu sredinu. Međutim, postrojenja za pripremu su dodatno pitanje, jer bi trebalo vidjeti tehnološka rješenja i ulazne materijale", objasnio je Malbašić.