Iz Ureda EU u BiH pojasnili: Šta domaće vlasti moraju uraditi u sektoru agrara?

Bosna i Hercegovina je sredinom decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Pred državom su obaveze koje je zadao Brisel, a ispune li ih, to će donijeti brojne benefite. Iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH za Agroklub navode kako je ovo značajna prekretnica za našu zemlju.

Put ka Evropskoj uniji, ocjenjuju, donosi značajne prilike da BiH provede važne reforme koje će dovesti do ekonomskog rasta, jačanja vladavine prava i temeljnih prava, boljeg funkcioniranja institucija i prosperitetnije i stabilnije budućnosti. 

"Nakon dobijanja kandidatskog statusa, BiH bi se trebala fokusirati na usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonima EU, uključujući i oblast poljoprivrednih politika", stoji u odgovoru Odjela za komunikacije Delegacije Evropske unije u BiH.

Što brže vlasti u BiH budu provodile održive reforme usklađene sa pravnom stečevinom EU i napredovale u nizu dugoročnih prioriteta, to će više mogućnosti finansiranja biti dostupno za poljoprivrednike, operatere i ruralna područja u BiH.

"Osim toga, sektorskim korisnicima, odnosno malim poljoprivrednicima, poljoprivredno-prehrambenim preduzećima i ruralnom stanovništvu, potrebna je podršku za izgradnju kapaciteta i usklađivanje sa standardima i zahtjevima EU, za prijavu za bespovratna sredstva EU, za jačanje baze znanja o pravilima i praksama EU i poboljšanim vještinama i tehnologijama. Tu vrstu podrške EU pruža putem projekata finansiranih iz IPA-e koje provode naši ugovarači i partneri", pojašnjavaju za Agroklub.

Usklađivanje bh. zakonodavstva i strategija u poljoprivredi s onima u EU, te reforma upravnih i kontrolnih sistema i usluga, kako ocjenjuju, imalo bi brojne prednosti. Pored ostalog, otvorilo bi više mogućnosti izvoza na tržište Unije te veće mogućnosti finansiranja od EU i međunarodnih partnera.

Dugo bez napretka

Iz Ureda sprecijalnog predstavnika, napominju i kako se u izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu za 2022. godinu navodi da je zemlja još uvijek u ranoj fazi priprema u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja te da već duži vremenski period nije bilo napretka u provedbi preporuka u izvještajnom periodu. 

"Navedeno se prije svega odnosi na završetak provedbe postojeće strategije za cijelu državu, usaglašavanje mjera podrške u cijeloj zemlji i njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom, kao i usvajanje nove strategije na državnom nivou", dodaju, napomenuvši da je ona trenutno u fazi izrade uz podršku EU (kroz projekat EU4Agri) te kako se očekuje da će biti usvojena u narednim mjesecima. 

Pet miliona KM u javnom pozivu za podršku investicijama

Tu je i dugo iščekivano usvajanje zakona o vinu i ekološkoj proizvodnji na nivou BiH.

"Za vlasti je u sektoru od najvećeg prioriteta da se pozabave pitanjima utvrđenim u Izvještaju za BiH i drugim dokumentima politika te da se uključe u značajne reforme koje će koristiti onima koji rade u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i BiH u cjelini, te da omoguće napredak na evropskom putu", podcrtali su. 

Pregled pomoći EU za BiH 

Ističu i kako naša zemlja ima značajnu pomoć Evropske unije u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, uključujući sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, a ona je također usmjerena kroz bespovratna sredstva sektorskim korisnicima putem partnera u provedbi.

Podsjećaju kako su, nakon poslijeratnih intervencija pomoći od gotovo 60 miliona eura uloženih u obnovu stočnog fonda, mehanizacije i prateće opreme, aktivnosti nastavljene kroz IPA I (2007.-2013.) gdje je oko 26 miliona eura investirano u unapređenje politika i zakonodavstva, dodjelu bespovratnih sredstava i nabavke za različite usluge i sisteme.

Ovi sektori nisu bili dijelom IPA II (2014.-2017.) zbog izostanka strategije na državnom nivou. Naša je zemlja 2018. godine usvojila "Strateški plan ruralnog razvoja BiH za period 2018. do 2021. godine - Okvirni dokument", čime je omogućena pomoć kroz IPA II (2018.-2020.). 

"Konkretno, osigurano je ukupno 30 miliona eura tekuće pomoći za period od 2020. do 2024. Navedeno uključuje projekat EU4Agri koji plasira bespovratna sredstva za poljoprivrednike, poljoprivredno-prehrambena poduzeća i ruralno stanovništvo te pomaže sektorskim institucijama u izgradnji njihovih kapaciteta i unapređenju politika, uključujući izradu nove strategije na državnom nivou nakon 2021. godine", pojasnili su.

Još jedan segment ove pomoći su tri twinning projekta koji imaju za cilj podržati usklađivanje s pravnom stečevinom EU i unaprijediti kontrole, dijagnostiku, informacije i druge srodne usluge i sisteme u sigurnosti hrane, veterini i fitosanitarnim pitanjima kroz angažman stručnjaka iz institucija država članica koji bi radili sa svojim kolegama u BiH.  Dalja podrška dolazi kroz projekte pomoći kod različitih nabavki za ove oblasti (ministarstva, inspekcije, laboratoriji itd.) kao što su informatička oprema, vozila, ušne markice, vakcine protiv bjesnila i bruceloze, dijagnostički materijal itd., od kojih su neke poput vakcina i ušnih markica također od koristi za stočare i poljoprivrednike. 

Osim toga, od 2021. godine, EU daje podršku za BiH u vrijednosti od 18 miliona eura za ekonomski oporavak nakon pandemije Covid-19 s planiranim trajanjem do sredine 2023. godine, putem bespovratnih sredstava za mala i srednja preduzeća i poljoprivrednike, poljoprivredno-prehrambena poduzeća i ruralno stanovništvo.

Očekivanja od bh. vlasti

Napominju da IPA III slijedi isti pristup i zahtjeva od partnerske zemlje da obezbijedi neophodne preduvjete. Uz utvrđene strategije na državnom nivou, također se uzimaju u obzir zrelost ideja, kapaciteti usvajanja, definisane usluge i sistemi kao i spremnost za preuzimanje odgovornosti za očekivane uticaje i rezultate

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje da osigura maksimalno korištenje tekuće pomoći kako bi ostvarila postavljene ciljeve i rezultate, posebno kada je u pitanju nova strategija na državnom nivou i domaće zakonodavstvo koje mora biti usklađeno s pravnom stečevinom" kazali su nam. 

Šta donosi novi zakon o vinu u BiH?

Ovo uključuje zakone o vinu, hrani, veterinarstvu, zdravlju životinja i biljaka itd., na temelju kojih bi zemlja utrla put daljem napretku u fazama pristupanja, poboljšala konkurentnost i rast sektora i omogućila svaku dalju sektorsku prateću pomoć kroz IPA III.

Naglasili su kako se IPA fondovi koji su dostupni ovim sektorima ne tiču Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD). Da bi ostvario pristup IPARD-u, država treba ispuniti složene zahtjeve za ovaj sistem koji treba biti uspostavljen i akreditiran od strane Evropske komisije za upravljanje fondovima EU/IPA za ruralni razvoj. 

"Do ovoga može doći u kasnijim fazama pristupanja, nakon postignutog dogovora u zemlji o uspostavi sistema i napretku u zahtjevnim pripremnim procesima", zaključili su u odgovorima za Agroklub.