Uređenje notarske službe u isključivoj nadležnosti zakonodavca

Notarska komora Federacije BiH poručuje da je uređenje oblasti notarske i drugih javnih službi te pitanja forme ugovora isključiva ustavna nadležnost zakonodavca, podsjetivši da se u dva navrata Ustavni sud FBiH (2010. i 2016.) izjašnjavao o ustavnosti odredbi kojima je predviđeno da su ugovori valjani samo ako su zaključeni u formi notarski obrađene isprave.

Godine 2010. je neustavnim proglasio odredbe Zakona o notarima, ali je ova odluka, kako navode iz Notarske komore, "išla u prazno“ jer su odredbe o formi ugovora već bile stavljene van snage donošenjem niza zakona koji su predviđali isto - obavezna forma notarski obrađene isprave.

"Odluka iz 2016. je već ozbiljnije zaprijetila ovom reformskom konceptu: odredbe niza zakona kojima je kao obavezna proglašena forma notarske obrade, proglašene su neustavnim. Ova je odluka bila u više relevantnih članaka, napisanih od relevantnih pravnih stručnjaka, izložena kritici", napominju iz Notarske komore FBiH.

Kako su ocijenili, Ustavni sud FBiH se pozvao na povredu "nepostojećeg prava svakog građanina da sam odluči u kojoj će formi zaključiti ugovor“. Pravo na autonomiju volje nije, kako navode, ustavno pravo.

Osim toga, dodaju iz Notarske komore, Ustavni sud FBiH je ovdje "igrao i ulogu zakonodavca“ - sam je odlučivao da li treba neka javna služba ili ne“, a na „argumente da je to isključiva nadležnost zakonodavca je ostao gluh“.

Notorska komora smatra da je svojim nečinjenjem zakonodavac otvorio put drugim kvazi-zakonodavcima - neki su predsjednici sudova odmah nakon odluka Ustavnog suda, a bez zakonskih izmjena, požurili otvoriti knjige položenih ugovora.

"U šest narednih godina notari su radili kao i ranije – niti jedan zakonski propis nije bio izmijenjen i nije postojala nikakva alternativna forma. Zemljišno-knjižni uredi ne bi imali osnova provesti niti jedan ugovor zaključen u nekoj drugoj formi koja nije propisana. Jesu li trebali odbiti provedbu i notarski obrađene isprave, zaustaviti pravni promet šest godina. Svi su bili nesigurni: sudovi, zemljišno-knjižni uredi, ali prije svega građani uz stalni pritisak advokata", navode iz Notarske komore FBiH.

Mišljenja su da je puno pogrešnih argumenata plasirano u javnom prostoru te da se akteri obraćaju Visokom sudskom tužilačkom vijeću, tražeći da se zakon mora promijeniti.

"Uvođenje knjiga potpisa u sudovima traži donošenje odgovarajućeg propisa, ovjera potpisa traži da se odredi koliko to košta. U mnogim kantonima ukinuti su dijelovi propisa koji su propisivali takse za sudsku ovjeru. Neki predsjednici sudova su već propisali da ovjera košta 110 KM ili 130 KM. Bez osnova u zakonu. Ministarstva šute, kao da poslovi sudske uprave nisu njihova nadležnost. Nije za čuđenje kad si mnogi subjekti daju za pravo da budu zakonodavci", navode, između ostalog, iz Notarske komore FBiH.