Bolnice se grade, a medicinski kadar odlazi vani

Izgradnja novih zdravstvenih kapaciteta i proširenje postojećih uveliko se odvijaju posljednjih mjeseci širom Bosne i Hercegovine. Tako je u Mostaru u toku proširenje Klinike za dječije bolesti, odnosno Odjela pedijatrije, zatim u Travniku proširenje dijaliznog centra JU Bolnica Travnik, te u Trebinju Vlada Republike Srpske uveliko najavljuje značajan projekat izgradnje najsavremenije bolnice, nazivajući je bolnicom budućnosti, što je jedan od kapitalnih projekata u Trebinju i Hercegovini, čija je vrijednost 128,4 miliona KM.

PLANIRATI ZAJEDNO

Po svemu sudeći, politika zdravstvenih vlasti se posljednjih godina ogleda u gradnji zdravstvenih ustanova, dok se o medicinskom kadru, čini se, tek rijetki brinu, pa nas ne čudi kada čujemo da kadrovi iz medicinske struke za bolji materijalni status spas nalaze u zemljama Zapadne Evrope ili pak u drugim dijelovima svijeta.

Kada je riječ o izgradnji medicinskih ustanova u BiH, bivši ministar zdravstva Republike Srpske prof. dr. Slobodan Stanić, član Odbora za zdravstvo NSRS-a, smatra da bez obzira na to što je zdravstvo u nadležnosti entiteta, izgradnja zdravstvenih ustanova i uopšte zdravstvo treba zajedničkim snagama da planiraju ovu oblast Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt.

"Kakva nam je zdravstvena politika danas u BiH, govori to da imamo sve više novih klinika, a stanovništvo nam je sve starije. Treba posmatrati i sa tog aspekta, jer dolazimo u situaciju i dupliranja kapaciteta na manjem prostoru. To ne bi trebale biti političke odluke, što je danas kod nas slučaj u oblasti zdravstva", naglašava dr. Stanić.

U planiranju kadra treba praviti obavezujuće ugovore za specijalizaciju u koju se ulažu značajna sredstva. U RS-u ima mnogo dermatologa, dok nedostaje infektologa, što je bilo izraženo tokom pandemije, zatim dječijih kardiologa, pedijatara, neuropedijatara.

Doktor Dragan Stevanović, specijalista interne medicine u penziji i vijećnik SDP-a u Gradskom vijeću Grada Sarajeva, podsjeća da je o migraciji zdravstvenih kadrova na Zapad Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozoravala još prije 20 godina, predviđajući da će nerazvijene zemlje ostajati bez potrebnog kadra.

Potrebno je odrediti osnovni paket usluga koji ZZO garantuje na osnovu raspoloživih sredstava od doprinosa, te omogućiti prošireno i dopunsko osiguranje, kaže dr. Stevanović

"Mi smo prije više od deset godina u Ljekarskoj komori Kantona Sarajevo na to upozoravali vlasti, tražeći da se napravi strategija u zdravstvenoj kadrovskoj politici (kad se komora bavila svojim poslom)", kaže dr. Stevanović, navodeći nekoliko bitnih prijedloga na koji način rješavati danas veliki problem nedostatka ljekarskog kadra.

PRIJEM PRIPRAVNIKA

Navodi kako je jedan od bitnih prijedloga bio tzv. 55+ (kad zdravstveni radnik napuni 55 godina, da se odmah na njegovo mjesto primi pripravnik i radi paralelno do odlaska ovog u penziju). Bilo je i prijedloga zbog ekonomske situacije da to bude najkasnije 60+. Drugi prijedlog je bio značajno popravljanje materijalnog statusa i uslova rada.