Dojave o bombama u BiH česte i lažne, počiniocima teško ući u trag

Nastava u brojnim školama širom Kantona Sarajevo jučer nije održana. Još jedan slučaj lažne dojave o postavljenoj bombi. Posljednje dvije godine dojave sve češće. 

Umjesto u školskim klupama povratak kući. Jedan e-mail sve je promijenio. Bomba je u školi, dojavljeno je. Policija odmah na terenu. Na sreću, dojava je lažna. Kao i svaki put do sada.

"21 škola je zaprimila takav mail. Dakle, postupajući po nalogu dežurnih tužilaca Kantonalnog tužilaštva na području Općina: Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća rađeni su KDZ pregledi školskih objekata", navela je Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS.

Pojedini učenici otišli su kućama, a ima i onih koji su ostali ispred škole da se druže. Nastava u drugoj smjeni održana online. Velikog straha nije bilo jer nije prvi put. Naime, u maju prošle godine bombe su dojavljene u 110 škola. Počinitelji rijetko budu kažnjeni – više od 200 lažnih dojava prošle godine, a podignute samo dvije optužnice.

"U određenim situacijama je to otežano pogotovo ako se radi sa više adresa ili na više načina. Pratili smo. I u svijetu se koriste slične metodologije kada je u pitanju otkrivanje, ali jasno je da BiH nema nažalost jak cyber zaštićeni prostor i infrastrukturu", pojasnio je Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.

Bomba je jutros dojavljena i u Općinskom sudu u Sarajevu, koji je nerijetko na udaru lažnih dojava. Prije sedam dana na meti je bio i Kantonalni sud – tada je trebalo biti održano ročište za ubistvo sarajevskih policajaca. Nakon svakog pregleda rezultat na sreću isti:

"KDZ pregled je završen u 15:20 sati. Nastavljamo aktivnosti na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog krivičnog djela", istakla je Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS

Prošle godine za ovo krivično djelo izrečena je i zatvorska kazna. Eldin Kuka i Almin Osmanovića osuđeni na šest mjeseci zatvora zbog lažne dojave o bombi u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Oni su to dojavili putem telefona, a mnoge druge dojave bile su putem maila.

"Vidjeli smo da se radi i o maloljetnicima, međutim, kada shvatite da to zna doći iz raznih stranih zemalja Evrope i van Evrope, onda vidite da to nije slučajno, a naročito ne bezazleno", pojasnio je Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova KS.

Dosadašnje mete bile su pravosudne i obrazovne institucije. Ponekad se radi, kažu stručnjaci za sigurnost, o maloljetnicima koji žele odgoditi neki test ili kontrolni, dok ima i slučajeva kada je riječ o ciljanom unošenju straha ili sa željom da se neko ročište odgodi. Dalja istraga utvrdit će šta je posrijedi u posljednjim slučajevima.