Pčelari u Federaciji BiH očekuju dobar prinos meda, žele 15 KM po košnici

Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.

Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu - bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

"Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje...", pojašnjava Deljo.

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće. Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

"Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju", ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

"Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti", navodi Deljo.

Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo.

"Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje", zaključio je Deljo.