Profesor Ballian: Donošenje zakona o šumama u FBiH je veliko političko pitanje

Prije par dana u Sarajevu je predstavljen novi Savez za šume Bosne i Hercegovine koji je najavio borbu za zaštitu šuma od lobija privatnih firmi.

Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je za portal Akta.ba kazao da ovaj savez nema nikakvu moć, ali da može biti savjest vlade da učini nešto i spasi naše šume.

"Mislim da ovo budi javnost i shvaća da bez šuma ne možemo preživjeti. Zagađenje zraka je sve veće, a pitke vode sve manje jer je i šuma sve manje. Cilj Saveza za šume je borba za boljitak naših šuma, njihova zaštita i poboljšanje kvalitete šuma. Nismo za zabranu sječe, ali one moraju biti u granicama onoga što šuma može proizvesti, jer kada se više siječe, uništava se struktura i šuma se prodaje. Sve to treba regulirati na razini države, entiteta pa sve do najnižih razina", istaknuo je profesor.

Mišljenja je da je trenutno šuma svačija i ničija, jer sve vlasti toleriraju ovo što se šumama događa.

"Javna preduzeća rade u okviru etike, sijeku samo dopuštene količine, ali imamo veliki problem sa šumokradicama koje se ne sankcionira, nego se stavlja u kategoriju socijale. Šumokradice nemaju nacionalni prefiks i rade veoma složno. To su profesionalne šumokradice, koji kradu čak i drvo koje javna preduzeća ne odvoze iz šume na vrijeme. Posebno je izražena krađa šuma oko urbanih središta, a drvo se koristi za ogrjev. Ovdje također moramo spomenuti da dobar dio ukradena drva završava kod drvoprerađivača, koji ih otkupljuju od šumokradica", rekao je u razgovoru za naš portal.

ŠUME NA GRANICI OPSTANKA

U FBiH od 2011. godine ne postoji Zakon o šumama, a profesor smatra da je to veliko političko pitanje.

"Donošenje zakona o šumama u FBiH je veliko političko pitanje jer se šuma koristi za financiranje političkih stranaka, punjenje kantonalnih proračuna i slično. Za vlast je struka najmanje bitna", rekao je on.

Ističe da su šume na granici opstanka, prije svega što je sve više bolesti i štetnih insekata u šumama, a pojavljuju se i novi što je posljedica klimatskih promjena.

"Za borbu protiv tih štetnika Javna preduzeća koja gospodare šumama ulažu znatna sredstva.Također tu su veliki i brojni šumski požari koji svake godine uzimaju veliki danak, a jako se malo radi na njihovom suzbijanju. Tu su Javna preduzeća koja gospodare sa šumom prepuštena sama sebi, te se bore sa požarima kako umiju i znaju", mišljenja je.

Možda trenutno najveći problem kako profesor navodi su male hidrocentrale po šumama koje naglo mijenjaju ekologiju staništa, te bi ih kaže trebalo zabraniti.

"Također velik problem je neplanska gradnja jer se vrše prenamjene velikih kompleksa šume. Na njima se podižu plantaže voća (južni dio zemlje), otvaraju kamenolomi i rudnici (centralni dio zemlje), šume krče se za dalekovode i autoputeve, te slično. Sve ovo treba da se regulira zakonom, a zakona na razini države i FBiH nema, te ispada da smo jedina zemlja u svijetu koja se odrekla svojih prirodnih resursa, u ovom slučaju šuma koje nam život znače", zaključio je profesor na kraju razgovora za portal Akta.ba.

E.S.