Proizvodnja pilećeg mesa u TK prerasta u borbu za opstanak

Broj farmi u Tuzlanskom kantonu koje se bave uzgojem tovnih pilića u posljednje tri godine se prepolovio. Poticaja ima i sa kantonalnog i sa nivoa FBiH. Međutim, to nije dovoljno da ova grana poljoprivrede, barem u Tuzlanskom kantonu, kvalitetno opstane. Postavlja se pitanje hoćemo li za nekoliko godina ostati bez proizvodnje domaćeg pilećeg mesa ili će ona biti minimalna.

Huso Ćivić iz Kalesije uzgojem tovnih pilića bavi se već 26 godina. U razvoj farme, sa 50 hiljada pilića, do sada je uložio milione maraka. Kaže da, i pored poticaja koje Vlada TK pruža, situacija je postala sve teža. Najkraće, svakodnevno se bore samo da bi opstali:

"Poslije korone - nikad nije bilo gore. Zarada je nikakva. Ovdje sad trenutno zaradu klaoničaru uzimaju. Zna se ko su klaoničari i za koga mi radimo, šta i kako", rekao je.

"Najviše odustaju zbog povećanja cijene hrane i nedostatka radne snage", kaže Adisa Hodžić, tehnolog na farmi.

Cijena radne snage po osobi prilikom utovara pilića je oko 100 maraka, ali sve teže je pronaći nekoga da radi za tu dnevnicu. Veliki problem im stvaraju i visoki penali otkupljivača koje plaćaju i za najmanji propust. No, iako je cijena pilećeg mesa na tržistu porasla, njihova prodajna je ostala skoro ista.

"Mi imamo ugovor na nivou godine i to je ta zarada koja od prije deset godina se nije promijenila ni jedan jedini fening. Ja sam bio u minusu na 28 hiljada pilića 15.600 maraka", tvrdi Ćivić.

Podrška Vlade Tuzlanskog kantona za ovu granu poljoprivrede ne izostaje, ali i pored toga broj malih uzgajivača kapaciteta od 5 do 15 hiljada pilića se smanjuje. Međutim, postavlja se pitanje kako to da statistike pokazuju povećanje proizvodnje.

"Na području Tuzlanskog kantona je prošle godine i povećana bila proizvodnja. To je samo iz razloga što je Bingo otvorio onu veliku farmu i to je odmah popravilo. Međutim, na uštrb toga se zatvorilo 17 malih objekata", navodi Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruženja peradara TK-a.

Kako ističe Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo TK-a, prošle godine je bilo 10 feninga po kljunu.

"Imali smo i 9 feninga i dodatnih sredstava u cilju ublažavanja poljedica izazvanih poskupljenjem repromaterijala, stočne hrane i sve ono što je pratilo prošlu godinu", rekao je.

U Tuzlanskom kantonu trenutno je 88 peradara, od ukupno 178 u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova izuzetno bitna grana poljoprivrede zahtijeva podršku sa svih nivoa vlasti, jer ćemo, inače, zbog gašenja domaće proizvodnje, kako navode naši sagovornici, kupovati uvozno meso.